Treći imanski šart: Vjerujem u Božije knjige

  • Šta su to Božije knjige?

Vjerovati u Božije knjige (objave) je treći imanski šart. Božije knjige (kitabi) su Božije objave koje je Allah dž.š. preko meleka Džebraila, objavljivao poslanicima, da ih oni prenose i objašnjavaju ljudima. Božije knjige sadrže upute, savjete, propise i istine (kazivanja) koje ljudi nikada ne bi mogli na drugi način saznati. Slanjem objava Allah dž.š. je ljudima želio pokazati Pravi put  i usmjeriti njihova djelovanja ka dobru. Slanjem objava Allah dž.š. je ljudima dao veliku milost, uputu i podršku. U Božijim objavama se nalazi putokaz ka džennetu i sreći na ovom svijetu.

  • Koliko je bilo Božijih objava?

Prva objava je data prvom čovjeku na Zemlji Ademu a.s. Ukupno je bilo 104 Božije knjige:

  • 100 suhufa (manjih objava) i
  • 4 velike knjige:
  1. Tevrat (Tora) – Musa a.s.;
  2. Zebur (Psalmi-vjerske pjesme) – Davud a.s.;
  3. Indžil (Evanđelje: Matejevo, Lukino, Markovo, Ivanovo)– Isa a.s.;
  4. Kur‘an – Muhammed a.s.

Ni jedna Božija knjiga nije sačuvana u izvornom obliku, sem Kur‘ana. Suhufi su manje Božije objave koje su se sastojale od nekoliko desetina svitaka koji su sadržavali najosnovnije propise i upute. Suhufi su dati sljedećim poslanicima:

  • Šitu a.s. – 50 suhufa;
  • Idrisu a.s. – 30 suhufa;
  • Ibrahimu a.s. – 10 suhufa;
  • Musau a.s. – 10 suhufa.

Za razliku do prve tri velike objave koje su iskrivljne, svi suhufi su izgubljeni.

  • Šta je to Kur‘an?

Kur‘an je posljednja Allahova objava koja je preko meleka Džebraila objavljena Muhammedu a.s., a on to dostavio cijelom čovječanstvu. Objavljen je na arapskom jeziku. Sadrži upute, propise, upute, kazivanja o prijašnjim narodima i životu na budućem svijetu. Svi ljudi su dužni vjerovati sve Božije objave, ali slijediti Kur‘an kao konačni Božiji zakon, čiji propisi važe sve do Sudnjeg dana.

  • Kada je objavljen Kur‘an?

Objava Kur‘an je počela u noći Kadr, u mjesecu ramazanu, 610. godine, u pećini Hira, brdo Nur. Prvi ajeti koji su objavljeni je prvih pet ajeta sure‚ Alek. Prva riječ objave je bila IKRE – uči, čitaj. Objava Kur‘ana je trajala 23 godine: 13 godina u Mekki i 10 godina u Medini.

  • Koje su karakteristike Kur‘ana?

Kuran sadrži:

  • 114 sura;
  • 30 džuzova (1 džuz = 20 stranica) i
  • Preko 6000 ajeta.

Kur‘an je sakupljen u jednu zbirku koja se zove Mushaf. Raspored sura u Mushafu je prenio melek Džebrail. Kur‘an ima 5 glavnih imena, 77 izvedenih imena i 27 svojstava.

  • Koja su to glavna imena Kur‘na?

Glavna imena Kur’ana su:

  1. Kur‘an – Knjiga mnogo čitana ( spomenuto 68 puta);
  2. Kitab – Knjiga (68x);
  3. Zikr – Opmena (30x);
  4. Tenzil – Objava (14x) i
  5. Furkan – Rastavljač (istine od neistine) (3x).
  • Kako je teklo zapisivanje i sabiranje Kur‘ana?

U ranoj fazi poslanstva Muhammeda a.s. pismenost Arapa je bila na veoma niskom stupnju, samo je bilo 17 pismenih ljudi. Ono što je odlikovalo Arape tok doba jeste jaka memorija. Kada bi Allah objavio neki ajet, Poslanik a.s. bi dao zadaću nekolicini ashaba da to zapišu, a glavni pisar je bio Zejd ibn Sabit. Kur‘an je zapisan i skupljen na jedno mjesto još za vrijeme Muhammeda a.s. Nakon smrti Muhammeda a.s. Ebu Bekr je, na incijativu Omera,  sakupio sve te zapise i stavio ih u jednu zbirku koja se naziva Mushaf. Na ovaj čin je bio potaknut nakon Bitke na Jemami kada je poginulo 70 hafiza. Ovaj prvi primjerak Kur‘ana je predat na čuvanje drugom halifi Omeru, a nakon njegove smrti Poslanikovoj a.s. supruzi Hafsi. U vrijeme halife Osmana pojavila se potreba za umnožavanjem Kur‘ana. Osman je sakupio Poslanikove pisare Kur‘ana i naredio da se Kur‘an umnoži, a zatim su ti primjerci poslani u četiri velika islamska centra: Kufa, Basra, Damask i jedan je ostao u Medini. Cilj ovog umnožavanje je bio dalje umnožavanje, kao i ispravljanje nesuglasica koje su se pojavile među muslimanima tog doba

  • Kako se čuva Kur‘an?

Allah je u Kur’anu obećao da će On čuvati Kur’an od iskrivljenja. Kur‘an se čuva na jedan od tri načina:

  1. U Levhi mahfuzu – pomno čuvanoj ploči kod Allaha dž.š.;
  2. Hifzom – učenje Kur‘ana napamet i
  3. Zapisan je u knjizi – Mushaf.
  • U čemu je razlika između Kur‘ana, i ostalih Božijih knjiga?

Razlika između Kur’ana i ostalih knjiga je sljedeća:

  1. Kur‘an je jedina sačuvana, neizmjenjena, Božija knjiga;
  2. Kur‘an je potpuni Božiji zakon, dok su ostali nepotpuni;
  3. Kur‘an je objavljen cijelom svijetu za sva vremena, dok su ostale Knjige objavljene tačno određenom narodu i važile su za tačno određeno vrijeme.
  • Prijevod Kur‘ana

Kur‘an je najčitanija i najviše proučavana knjiga na svijetu. Kako se širio islam tako se javljala i potreba za prevođenjem Kur‘ana. Najstariji prijevod Kur‘ana jeste na perzijski jezik (956. godine). Prvi prijevod Kur‘ana u Evropi desio se 1543. godine od strane Robertus Ketenensis, na latinski jezik. Prvi prijevod Kur‘ana na bosanski jezik uradio je Mićo Ljubibratić 1895. godine. Pored njega Kur‘an su prevodili: Džemaludin Čaušević i Muhamed Pandža (1936); Ali Riza Karabeg (1937); Besim Korkut (1977); Mustafa Mlivo (1994); Enes Karić (1995); Esad Duraković (2004); Nurko Karaman (2018).

  • Rječnik Kur‘ana

Upoznajmo se sa značenjem nekih riječi koje su usko vezane za Kur’an:

  • Vahj – Obraćanje Allaha dž.š. poslanicima;
  • Hafiz – Osoba koja zna cijeli Kur‘an napamet;
  • Muhafiz – Učitelj hafiza;
  • Hatma – Proučiti Kur‘an od početka do kraja;
  • Mukabela – Zajedničko učenje Kur‘ana, od početka do kraja, najčešće uz ramazan;
  • Tefsir – Tumačenje Kur‘ana;
  • Mufessir – Islamski učenjaci koji znaju tumačiti Kur‘an;
  • Tedžvid – Pravila učenja Kur‘na.

Ako želite lekciju preuzeti u PowerPointu kliknite na:

Download