Islamski brak

Allah dž.š. kaže: „I od svega stvaramo po par…” Čitav kosmos je utemeljen na stvaranju u paru. Da nije stvaranja u paru ne bismo znali npr. razliku između noći i dana, zemlje i neba, muška i ženska…Bez stvaranja u paru život bi bio nemoguć. Jednostavno jedno bez drugog ne može, jedno drugo nadopunjuje. Pa tako i muško i žensko oni su cjeloviti tek kad imaju jedno pored drugog. Zbog ovolike važnosti dužnost je svakog čovjeka, kada postane punoljetan i ispuni uvjete za sklapanje braka da zasnuje svoju porodicu kroz instituciju islamskog braka.

  • Definicija i značenje braka

Brak se na arapskom jeziku kaže „nikah“, a to u prijevodu znači: sklapanje bračnog ugovora. Definicja braka je: „Brak je ugovor između dvije osobe suprotnog spola, kojim se stječu obostrana prava i obaveze.“

  • Brak u Kur‘anu i sunnetu

Institucija braka je propisana Kur‘anom i sunnetom Poslanika a.s. Allah dž.š. kaže: „Udavajte neudate i ženite neoženjene, i čestite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah će im iz obilja svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.“ Poslanik a.s. kaže: “Ko se oženi upotpunio je pola vjere, pa neka se boji za drugu polovicu.”

  • Pravni status braka

U osnovi brak je sunnet, ali shodno stanju i situaciji čovjeka brak može biti i farz, i mekruh i haram. Brak je FARZ osobi koja ispunjava sve uvjete za brak (da ima sredstava za mehr i izdržavanje), ali je sigurna ukoliko se ne oženi da će počiniti blud. Brak je SUNNET osobi koja ispunjava sve uvjete za brak, a koja se može sačuvati bluda i nemoralnih radnji. Brak je MEKRUH osobi koja strahuje da će u njemu činiti nasilje i nepravdu. Brak je HARAM osobi koja je sigurna da će u njemu činiti nasilje i nepravdu.

  • Uvjeti za sklapanje braka

Da bi dvije osobe mogle stupiti u brak  nužno je da se zadovolje određeni uvjeti prije samog sklapanja braka, a ti uvjeti su:

  • Da su osobe slobodne;
  • Da su duševno i umno zdrave;
  • Da posjeduju bračnu punoljetnost;
  • Da postoji slobodna volja zaručnika;
  • Vjeroispovijest zaručnika, posebno mladića;
  • Da ne postoje trajane ili privremene smetnje za brak;
  • Da zaručnici, i mladić i djevojka stupaju u brak namjerno, slobodno, isključivo svojom voljom, planski i pri punoj svijesti u ime i radi Allaha dž.š.
  • Stalne smetnje za brak

Postoje tri vrste trajnih msetnji za sklapanje braka, a to su:

  1. Srodstvo po krvi; tj. osobe koje su u bližem srodstvu ne mogu stupiti u brak (do 4. stepena).
  2. Srodstvo po mlijeku; Srodstvo po mlijeku se stiče dojenjem žene, koja nam nije majka, u prve dvije godine našeg života. Ta žena nam postaje majka po mlijeku, sva njena djeca i djeca koja su je dojila postaju naša braća i sestre po mlijeku, njezine sestre naše tetke po mlijeku, njezin suprug naš otac po mlijeku… Sve što je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku.
  3. Srodstvo po tazbini; Srodstvo po tazbini se stiče ženidbom ili Allah dž.š. kaže: „Zabranjuju vam se… i majke žena vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim okriljem od žena vaših s kojima ste imali bračne odnose, ali ako vi s njima niste imali bračne odnose, onda vam nije grijeh, i žene vaših rođenih sinova…“
  • Privremene bračne smetnje

Postoji više privremenih bračnih smetnji, a to su:

  1. Spajanje dvije sestre ili dvije rodice u braku;
  2. Nije dozvoljeno oženiti mnogoboškinju ili ateistkinju;
  3. Nije dozvoljeno oženiti udate žene ili žene u iddetu (iddet period čekanja u kojem žena ne može sklopiti novi brak; 4 mjeseca i 10 dana ili tri mjesečna pranja ili ako je trudna dok se ne porodi);
  4. Da čovjek ima istovremeno više od 4 žene;
  5. Nije se dozvoljeno udati za muškarca nemuslimana;
  6. Ne treba stupiti u brak sa nekim ko ima neku zaraznu prenosivu bolest, dok se ne izliječi.
  • Dužnosti u braku

Nakon sklapanja braka muž i žena imaju svoje pojedinačne, ali i zajedničke dužnosti. Tako je muž dužan:

  • Dati supruzi mehr, na koji je pristao prilikom sklapanja braka;
  • Izdržavati suprugu i svoje potomke shodno svom stanju;
  • Lijepo i plemenito se odnositi prema supruzi (šaliti se, pomagati joj u kućnim poslovima, nezapostavljati je, ne biti pretjerano ljubomoran…);
  • Da suprugu podučava, ili omogući odlazak na mjesta gdje se izučavaju, stvari vjere.

Žena je u braku dužna:

  • Da sluša svog supruga u svemu što nije grijeh;
  • Da obavlja sve ono što je kao supruga i majka dužna obaviti;
  • Da čuva čast, ugled i imetak svoga supruga;
  • Da se pojavljuje pred svojim suprugom na najljepši mogući način.

Zajedničke dužnosti su:

  • Da njeguju međusobnu ljubav, poštovanje i razumijevanje;
  • Da čuvaju porodičnu intimu;
  • Da vode računa o svojim bračnim i izvanbračnim obavezama;
  • Da djeci dadnu lijepa muslimanska imena i da ih odgoje i obrazuju u duhu islama i vremana u kojem žive;
  • Da jedno drugo pozivaju na dobro, a odvraćaju od zla.
  • Ciljevi bračne zajednice

Postoji mnogo ciljeva bračne zajednice, ali nabrojat ćemo samo neke:

  • Pokornost Allahovoj naredbi;
  • Slijeđenje sunneta Poslanika a.s.;
  • Osiguravanje zajedničkog poroda i nastavak ljudske vrste…