Propisi posta

Post mjeseca ramazana je jedan od temelja islama. Onaj ko ga bude postio zaslužit će ako Bog da veliku nagradu. Onaj ko ga bude bez opravdanja ostavio veliki je griješnik. Dok onaj ko porekne njegovu obaveznost jeste nevjernik.

Poslanik a.s. kaže: „Islam je sagrađen na pet stubova: svjedočenju da nema drugog boga sem Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hodočašću Kabe i postu ramazana.“

Post mjeseca ramazana je struga dužnost (farz) za svakog pojedinca, bilo da se obavlja na vrijeme ili nadoknađuje, ako ispunjava sljedeća 4 uvjeta:

  1. Da je musliman
  2. Da je pametan tj. umno zdrav
  3. Da je šerijatski punoljetan, a osoba je šerijatski punoljetna, najdalje do 15. godine. Kao što vidite djeca nisu dužna postiti, ali ih trebamo polahko navaikavati na post, i njihov post je ispravan ako bi postili. Na početku sa onim našim „našivanjem“, a kada napune 10 godina onda ih trebamo početi i tjerati. Ako bi dijete pokvarilo post, njemu se neće narediti da to nadoknadi tj. naposti.
  4. Da zna da je post mjeseca ramazana obavezan. Ovo se odnosi na osobe koje su tek primile islam, a nalaze se u nemuslimanskoj zemlji.

Jedna od odlika islama jeste da je islam vjera lahkoće. Allah dž.š. kaže: „Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate.“

Shodno ovome postoje određene kategorije ljudi koje nisu dužne postiti, ali su dužne napostiti propuštene dane.

Prva takva kategorija ljudi jesu putnici. Putniku je dozvoljeno da ne posti.

Ko je putnik?

Putnik je onaj ko je udaljen od mjesta stanovanja 82 km. Ova dozvola se završava završetkom putovanja tj. povratkom kući ili namjerom da se boravi u mjestu u koje je otputovao 15 ili više dana. Iako je putniku dozvoljeno da ne posti, po hanefijskom mezhebu bolje mu je da posti, ako mu to neće naškoditi. Ali ako bude mrsio, propuštene dane posta će napostiti nakon ramazana. Što prije to bolje.

Pored putnika i bolesniku je dozvoljeno ne postiti, ako se boji da će mu post pogoršati ili odgoditi njegovo ozdravljenje. Što se tiče bolesnika i posta obavezna je konsultacija sa ljekarom, koji je kvalificiran i musliman. Pa, ako on kaže da se posti onda treba postiti, ako kaže da se ne posti onda se neće ni postiti. Nakon što osoba ozdravi i ramazan se završi, obavezno je napostiti propuštene dane posta.

Sljedeća grupa ljudi kojoj je dozvoljeno ne postiti uz obavezno napaštanje propuštenih dana posta, jesu trdunice i dojilje, ako se boje za sebe, za dijete ili dijete koje doje.

Postaču je dozvoljeno da prekine svoj post, ako ga zadesi žeđ ili glad koja bi mogla ugroziti njegov život ili zdrvalje.

I posljednja kategorija ljudi koju ćemo navesti, a kojima je dozvoljeno da prekinu svoj post, ako bi osjetili da će ugroziti svoj život ili zdravlje jesu oni koji su primorani da rade teške fizičke poslove.

Šta znači biti primoran? Primoran je onaj ko nije sam svoj gazda, koga gazda tjera da radi teške fizičke poslove bez obzira što on posti. Ali ako nije primoran, ako je sam sebi gazda, onda treba paziti da radi samo onoliko koliko se neće dovesti u stanje da mora prekinuti post.

A šta je teški fizički posao? To svako određuje naspram sebe i svog stanja. Ali imajmo na umu da Allaha ne možemo prevariti. Ono što ovdje treba napomenuti jeste da ovoj kategoriji ljudi nije dozvoljeno mrsiti od početka dana, nego trebaju početi postiti, nadajući se da će im Allah podariti snagu i izdržljivost. Ali ako pak ne budu u stanju onda će posle ramazana napostiti propuštene dane posta.

Postoje 3 uvjeta za valjanost posta:

  1. Nijet u njegovo vrijeme za svaki dan. Vrijeme nijeta za ramazanski post je od početka noći uoči dana koji će se postiti, pa do nekih sahat vremena prije podnevskog vremena. Sam sehur ili kako mi to nekad kažemo ručak u toku ramazana je nijjet. Nijjet se nalazi u srcu, ali učenjaci kažu da ga je lijepo izgovoriti i jezikom.
  2. Da ne postoji nešto što je u suprotnost sa postom, kao hajz ili nifas. Ženska osoba koja je u hajzu i nifasu tj. koja ima mjesečno čišćenje ili je u postporođajnom periodu nije dužna postiti. Ako bi postila njezin post neće biti ispravan, i kad prođe ovaj period dužna je napostit onoliko dana koliko je propustila dok je bila u ovom stanju. Ovdje treba napomenuti da se za ispravnost posta ne uslovljava da osoba ne bude džunub, pa makar se mogla i očistiti.
  3. Da se ne dogodi nešto što kvari post.

Ono što želim još napomenuti jeste da je od pohvalnih stvari ustajati na sehur, pa makar se samo vode napili, jer Poslanik a.s. kaže: „Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista berićet.“

Od pohvalnih stvari je također požurivanje sa iftarom, jer Poslanik a.s. kaže: „Ljudi će biti u dobru sve dok budu žurili sa iftarom.“ Požuriti sa iftarom znači jesti, pa onda klanjati akšam namaz, ako je hrana postavljena. Ali ako hrana nije postavljena, onda će prekinuti post uzimajući hurmu ili vodu, zatim klanjati akšam namaz, pa poslije toga jesti.

Molim Allaha dž.š. da ukabuli naš post, oprosti nam grijehe i uvede nas u džennet. Amin.