Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.
Danas je 13. avgust 2021. gregorijanske godine, odnosno 05. muharrem 1443. hidžretske godine.
Iskoristio bi ovu priliku da Vama i Vašim porodicima čestitam novu 1443. hidžretsku godinu. Allah Vam dao puno zdravlja, sreće i blagostanja u novoj 1443. hidžretskoj godini.
Allah dž.š. u svom 55. kur’anskom pozivu vjernicima kaže:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا قَاتِلُوا الَّذِينَ يَلُونَكُم مِّنَ الْكُفَّارِ وَلْيَجِدُوا فِيكُمْ غِلْظَةً ۚ وَاعْلَمُوا أَنَّ اللَّهَ مَعَ الْمُتَّقِينَ
“O vjernici, borite se protiv nevjernika koji su u blizini vašoj i neka oni osjete vašu strogost! I znajte da je Allah na strani čestitih.” (Et-Tewba, 123.)
Draga braćo, ako bismo ovaj ajet posmtrali odvojeno od nekih osnovnih kur’ansko-sunnetskih principa, onda bismo lahko mogli zaključiti, da je islam vjera netolerancije, rata, terora itd. Ali ako ga budemo posmatrali unutar osnovnih kur’ansko-sunnetskih principa, u okviru historijskog koneteksta, onda ćemo vidjeti da ovaj ajet kao uzrok pokretanja rata protiv nevjernika ne uzima njihovo nevjerstvo, već ratove koje su započeli protiv muslimana.
U nastavku hutbe u kratkim crtama ću pokušati da iznesem neke osnovne kur’ansko-sunnetske principe, odnosa između muslimana i nemuslimana.
- Osnovni princip i polazište jeste da je cilj poruke islama milost i ostvarenje općeg dobra za cijelo čovječanstvo, pa čak i za svako stvorenje. Allaha kaže: “A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (El-Enbija, 107.)
Muhammed, s.a.v.s., je pojasnio da ova milost ne znači samo milost prema nekom našem prijatelju nego prema svim ljudima, bez obzira bili muslimani ili ne. Poslanik a.s. kaže: “Ko ne bude milostiv, neće se ni prema njemu imati milosti.”
- Musliman treba da voli činiti dobro svim ljudima, bez obzira na vjeru istih, kao što treba da voli pozivanje istih tih ljudi da se odazovu Allahu i Njegovom Poslaniku.
A da li je moguće pozivati nekoga u nešto što je dobro, što je najbolje kao što je islam, a u istom trenutku tu osobu mrziti ili čak spremati rat protiv nje? Da li je moguće u takvom stanju pozivati tu osobu mudro i lijepo kao što nam to Kur’an nalaže?
Allah dž.š. kaže: “Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravome putu.” (En-Nahl, 125.)
- Kur’an nas uči da u vjeru nema prisile, kao što nas uči da je pravo na različitost neupitna, i da mi nemamo pravo donositi neku ovozemaljsku presudu o tome. Allah kaže: “A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere učinio. Međutim, oni će se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje. A zato ih je i stvorio. (Hud, 118-119.)
- Najsnažnije bratstvo (veza) jeste bratstvo po vjeri. Pored ove vjerske veze postoji i veza pripadnosti ljudskom rodu, koja povezuje sve nas bez obzira kojoj vjeri i naciji pripadali, pa tako Allah dž.š. kaže: “O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drúgu njegovu stvorio…” (En-Nisa, 1.) “O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.” (El-Hudžurat, 13.) “O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sačuvali.” (El-Beqare, 21.) Sve ljude treba poštovati, jer kao što vidimo svi smo mi od jednog čovjeka i jedne žene.
- Islam u potpunosti odbacuje religijski ekstremizam i netoleranciju. Islam nas poziva na dijalog, razgovor, o onome što nas spaja, što nam je zajedničko. Allah dž.š. kaže: “On vam propisuje u vjeri isto ono što je propisao Nuhu i ono što objavljujemo tebi, i ono što smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: ’Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!” (Eš-Šura, 13.) “Reci: “O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo!” (Al-Imran, 64.)
A šta ako se oni okrenu i zanemare ovaj poziv? U ajetu se ne kaže: “Ubijte ih ili se borite protiv njih ili postupajte prema njima okrutno”, nego se kaže: “Pa ako oni ne pristanu, vi recite: “Budite svjedoci da smo mi muslimani!” (Al-Imran, 64.)
- Osnovno polazište u ophođenju s nemuslimanom, sve dok je miroljubiv i nenasilan, jeste dobročinstvo i pravednost. To je jasno i nedvosmisleno iskazano u riječima Uzvišenog Allaha: “Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone Allah, zaista, voli one koji su pravični, ali vam zabranjuje da prijateljujete sa onima koji ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg izgone i koji pomažu da budete prognani. Oni koji s njima prijateljuju sami sebi čine nepravdu.” (El-Mumtahina, 8-9.)
“Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!” (El-Maide, 8.)
Draga braćo, kao što vidite islam je vjera mira, ljubavi i tolerancije. Zbog toga živimo sa našim komšijama, našim bližnjim, u miru i međusobnom razumijevanju i potpomaganju, bez obzira kojoj vjeri i naciji pripadali, sve dok oni ne budu dirali našu vjeru i našu domovinu. U suprotnom dužnost i obaveza nam je da postupimo u skaldu sa ajetom spomenutim na početku hutbe: “O vjernici, borite se protiv nevjernika koji su u blizini vašoj i neka oni osjete vašu strogost! I znajte da je Allah na strani čestitih.” (Et-Tewba, 123.)
Ovu hutbu ćemo završiti sa Bosanskom dovom:
Gospodaru moj,
ne dopusti da me zavara uspjeh
niti poraz baci u očaj.
Podsjećaj me stalno da je neuspjeh iskušenje
koje prethodi uspjehu.
Gospodaru moj,
nauči me da je tolerancija
najviši stupanj moći,
a želja za osvetom
prvi znak slabosti.
Gospodaru moj,
ako mi uzmeš imetak,
ostavi mi nadu.
Ako mi ne podariš uspjeh,
podari mi snagu volje da savladam poraz,
a kada mi uzmeš blagodat zdravlja,
podari mi blagodat vjere.
Gospodaru moj,
kada se ogriješim o ljude,
podari mi snagu izvinjenja,
a kada se ljudi o mene ogriješe,
podari mi snagu oprosta.
Gospodaru moj,
ako ja zaboravim Tebe,
nemoj Ti zaboraviti mene.
AMIN!!!