Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.
Braćo, današnja hutba je podijeljena u dva dijela: prvi je posvećen dešavanjima u Mijanmaru (dostavljena), a drugi takmičenju kojeg smo organizovali za našu mektebsku djecu.
Islam stiže u Burmu posredstvom muslimanskih trgovaca u doba halife Haruna er-Rešida, 172. h.g. / 788., i ubrzo se širi.
Sultan Sulejman-šah na području Arakana osnovao je islamsku državu koja se održala oko tri i po vijeka – postojala je od 1430. do 1784. godine.
Tokom tog perioda njom je vladalo 48 kraljeva.
Imenica Arakan sastavljena je od riječi ara – Arapi, i kan – zemlja, i znači zemlja Arapa, jer je to bila slobodna i nezavisna islamska država u jugoistočnoj Aziji.
Međutim, nakon što je okupirana od strane Burme – Mijanmara, postala je jedna od deset pokrajina Unije Burma.
U Burmi egzistiraju brojne religije, a većina stanovnika ispovijeda budizam, a sama Burma je epicentar budizma i stjecište budista iz cijelog svijeta koji tokom čitave godine hodočaste njene hramove i kipove svojih božanstava.
Muslimani Mijanmara, bivše Burme, ponovo proživljavaju tragične trenutke.
Budisti, ohrabreni trenutnim stanjem nemoći islamskog ummeta koji izjedaju brojne rane, ponovo čine zločine i ugnjetavaju našu braću u Mijanmaru.
Krvavi događaji i stravični zločini kojima su ponovo izloženi muslimani mijanmarske pokrajine Arakan podsjećaju nas na teror koji nad muslimanima ove pokrajine već šezdeset godina uz podršku vlasti provode ekstremni budisti iz pokreta Mag.
Iz tih razloga UN je muslimane Arakana proglasio za jednu od najugroženijih manjina u svijetu.
Muslimani Burme, današnjeg Mijanmara, odavno proživljavaju tragediju koja je danas intenzivirana jer za muslimanima niko ne žali, dok su sami muslimani nemoćni, a ummet pati od brojnih rana.
Zato su budisti ponovo krenuli u pokolj i zločine protiv naše braće koji ionako već dugo žive potlačeni i progonjeni u Burmi.
Tragedija muslimana Mijanmara (Burme) počinje 1784. godine kada budistički kralj Burme Bodavpaja, želeći spriječiti širenje islama u tom dijelu svijeta, osvaja Arakan i pripaja ga Burmi.
Odmah po osvajanju, naredio je uništavanje tragova islama, rušenjem džamija i vjerskih škola, te ubijanjem uleme i vjerskih učitelja.
- godine Burmu su okupirali Britanci i stavili je pod upravu britanske kolonijalne vlade u Indiji, da bi 1937. godine Burmu i Arakan učinili zasebnom kolonijalnom jedinicom sa upravom neovisnom od one u Indiji.
Cijelo to vrijeme muslimani su izloženi različitim vidovima uznemiravanja, zlostavljanju i istrebljenju. 1942. godine budistička grupa zvana Mag izvršila je stravičan masakr u kojem je stradalo više od 100.000 muslimana, većinom žena, starih i djece, a stotine hiljada su protjerane izvan zemlje. Taj stravični i divljački zločin duboko je urezan u sjećanje starijih muslimana Arakana.
Budisti imaju jasan plan etničkog čišćenja Arakana od muslimana kroz sistematske pokolje, paljenje kuća i progone.
Ulicama gradova i sela u Arakanu patroliraju skupine budista naoružani noževima i nazubljenim maljevima, ubijaju muslimane i pale i ruše njihove domove.
Uprkos tome što se pitanjem Rohinga muslimana u Arakanu već dvije decenije bave UN, stanje tamošnjih muslimana nije se poboljšalo, štaviše, ono se, kako vidimo, pogoršalo.”
Polazeći od toga da su džemat, zbližavanje, sloga, saosjećajnost i pomaganje među najznačajnijim principima islama, pomozimo braći u Mijanmaru pitajući se:
“Gdje smo u odnosu na ove uzvišene principe koji čovjeka uzdižu iznad zaokupljenosti bezvrijednim stvarima i pružaju mu osjećaj da njegov život na ovome svijetu ima smisla jer je koristan član ummeta.”
Gdje smo mi u odnosu na hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji prenosi Nu‘man ibn Bešir, radijallahu anhu, koji kaže:
“Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘U međusobnoj ljubavi, samilosti i saosjećanja vjernici su poput jednoga tijela: kada je bolestan jedan dio, čitavo tijelo pati kroz nesanicu i groznicu.’“
Ili, gdje smo u odnosu na hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji bilježi Muslim u svome Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu: “Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
‘Ko vjerniku otkloni neku dunjalučku tegobu, Allah će od njega otkloniti neku od tegoba Sudnjeg dana; ko olakša nevoljniku, Allah će mu olakšati i na dunjaluku i na ahiretu, ko prikrije nedostatke nekog muslimana, Allah će prikriti njegove nedostatke i na dunjaluku i na ahiretu. Allah će, zaista, biti na pomoći Svome robu sve dok on pomaže svome bratu.’”
Ovo je vrijeme udjeljivanja i darežljivosti, vrijeme kada se musliman treba okrenuti Allahu i težiti da postigne Njegovo zadovoljstvo. Neka niko ne propusti priliku da prema mogućnostima udijeli sadaku od svoga imetka, ili da svoju braću muslimane Mijanmara pomogne dovom i populariziranjem njihovog slučaja kroz različita medijska sredstva.
Drugi dio hutbe
Allah dž.š. kaže:
„O vjernici, namaz obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite.“ (EI-Hadždž, 77.)
„Naredi čeljadi svojoj da obavljaju namaz i ustraj u tome!“ (Taha, 132.)
„O sinko moj, obavljaj namaz i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti.“ (Lukman, 17.)
„Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je najveća poslušnost! Allah zna šta radite.“ (EI-Ankebut, 45.)
Poslanik a.s. kaže:
„Namaz je stub vjere; namaz je ključ svakog dobra.“
„Poučavajte dijete namazu kada mu bude sedam godina, a prisilite ga (ako neće da obavlja namaz) kada mu bude deset godina.“
„Kada dijete počne razlikovati koja mu je desna a koja lijeva ruka, počnite ga navikavati da klanja.“
„Doista je između čovjeka, mnogoboštva i nevjerovanja ostavljanje namaza.“
Sultan Fatih je rekao:
„Kada se u džamiji tokom namaza, u zadnjim safovima ne čuje dječije smijanje onda se bojte za budućnost generacije.“
Vodeći se gore navedenim džemat Donje Vukovije objavljuje natječaj pod nazivom „Dođi, klanjaj i osvoji“.
Takmičenje je organizovano za mektebsku djecu džemata Donje Vukovije i trajat će od 18.09.2017. godine do završnog mektebskog ispita koji će se održati početkom maja 2018. godine. Mjesni imam će evidentirati dolaske djece na namaze u džamiju, i dijete koje na kraju bude imalo najviše dolazaka dobit će nagradu u iznosu od 500 KM (prvobitna nagrad aje bila 300 KM, ali zbog priliva sredstava u mektebsku kasu povećali smo nagradu, abiće abd i još mnogo drugih nagrada za onu djecu koja ostavre zavidan broj dolazaka). Potrebno minimalno 100 dolazaka. Namazi na kojima ne bude prisutan mjesni imam neće ulaziti u evidenciju.
Cilj ovog takmičenja je u tome da djetetu ukaže na važnost namaza u džematu, da se počne navikavati na njegovo obavljanje i prakticiranje još od ranog djetinjstva, da se odgoji u pokornosti Allahu, da svoje srce još od djetinjstva veže za svoju džamiju i svoj džemat. Da u namazu i džamiji pronađe čistotu duše, zdravlje tijela, dotjerivanje morala i popravljanje riječi i djela.
Cilj ovog takmičenja jeste da kao džemat (zajednica) imamo što bolju sadašnjost i budućnost.
Gospodaru, uputi našu djecu na pravi put. Daj da ih se ne zastidimo i da se oni nas ne zastide. Oprosti nam naše grijehe, smiluj nam se i vedi nas u džennnet. AMIN!!!