Spavanje je svakako jedna od blagodati koje nam je dao Allah. Na kraju napornog dana ljudi se unaprijed raduju spavanju i sticanju dovoljne energije za naredni dan. San je također značajan za dobro zdravlje i sigurnost. Međutim, istraživanja se razlikuju po tome koliko je sna dovoljno. Pojedina istraživanja tvrde da je 8-10 sati sasvim dovoljno. Međutim, Poslanik, s.a.v.s., je spavao tokom noći vrlo malo i jedan dio noći koristio je za molitvu. Nedavna istraživanja potvrđuju da je ovaj način za neke ljude zapravo zdraviji.
San je važan za zdravlje i sigurnost. Nedostatak sna vodi mentalnim bolestima, problemima u odnosima, odsustvu s posla, a čak i saobraćajnim nesrećama.
Istraživači su otkrili da kod ljudi sa hroničnom nesanicom postoji veća vjetovatnoća razvoja psihijatrijskih problema i da postoji veće korištenje zdravstvenih usluga (Yang). Procijenjeno je da pad produktivnosti zbog nedostatka sna košta državnu ekonomiju Amerike više od 100 milijardi dolara godišnje, dok je ured za državnu sigurnost na drumovima procjenio da je više od 100.000 udesa godišnje prouzrokovano pospanošću (Yang). Iz tog razloga pojedina istraživanja tvrde da je 8-10 sati spavanja potreba svakog čovjeka. Ipak, nedavna istraživanja su potvrdila su da je Poslanikov, s.a.v.s., način spavanja za pojedine ljude zdraviji način.
Poslanik je spavao dio noći, i kasno navečer bi se budio, uzimao abdest i klanjao. (Buhari)
Novija istraživanja pokazuju da je ovo zapravo najbolji savjet za mnoge ljude. U stvari, mnoga istraživanja su pokazala da manje sna, pa čak i nedostatak sna može biti zdraviji u pojedinim slučajevima.
Šestogodišnje istraživanje u koje je uključeno više od milion Amerikanaca pokazuje da dobri noćni san traje sedam sati. Istraživanje također pokazuje da ljudi koji spavaju osam ili više sati umiru ranije. Vođa istraživanja dr. Daniel F.Kripke kaže: Stvarno nam nije potrebno da spavamo osam sati i ne moramo da brinemo o tome. Sasvim je sigurno spavati sedam, šest ili čak četiri sahata tokom noći. (DeNoon)
Saradnici su analizirali podatke iz istraživanja Američkog društva za borbu protiv raka, koje je sprovedena u periodu od 1982. do 1988. godine. Istraživanje je prikupilo podatke o navikama spavanja i zdravlju ljudi i onda ih je pratilo tokom šest godina. Učesnici istraživanja su imali od 30 do 102 godine, a prosječna starost žena je bila 57. godina, i 58. godina kod muškaraca. Zaključeno je da je rizik od smrti kod onih koji previše spavaju bio 34%, u poređenju sa 22% kod onih koji spavaju 8 sati, i samo 12% kod onih koji malo spavaju.
Ovi nalazi su slični onima u prehrambenin navikama koji pokazuju da je prejedanje štetnije nego jesti nedovoljno (naravno, ekstremnost poput izgladnjivanja i potpunog nespavanja nije uključena). Kripke je čak primjetio da je kod onih koji spavaju 10 sati povećan smrtni rizik kao i kod onih sa umjerenom gojaznošću.
Pojedina istraživanja su čak eksperimentisala sa lišavanjem sna kako bi liječila depresiju. Do 60% depresivnih ljudi pokazalo je 30% poboljšanje nakon samo jedne noći budnog stanja, prema članku objavljenom u Amerian Journal of Psychiatry, januar 1990. godine. Ljudi koji se osjećaju najdepresivnijim ujutro, i kojim se stanje popravi tokom dana najviše imaju koristi od nespavanja tokom noći (Yang). Ipak, držanje ljudi budnim tokom cijele noći nije dugoročno rješenje i istraživači su zaključili da se isti ljudi vraćaju depresiji samo nakon što su jednom ‘normalno’ odspavali.
Dalja istraživanja pokazuju da ostajanje budnim tokom cijele noći uspijeva jer spavanje zaustavlja stimulisanje hormona štitnjače (TSH)koji pomaže u kontrolisanju metabolizma, i indirektno, našeg nivoa energije. Procjenjeno je da 25% do 35% depresivnih pacijenata ima nizak nivo TSH. Nedavna istraživanja pokazuju da dok spavamo zaustavljamo oslobađanje TSH, dok ostajući budnim cijele noći i u ranim jutarnjim satima podiže se nivo TSH-a. Ovaj ‘novi’ naučni rad je potpuno u skladu sa navikama Poslanika, s.a.v.s., koji je spavao kratko nakon jacije (prije nego što većina ljudi u današnje vrijeme krene na počinak), i budio se u vrlo ranim jutarnjim sahatima (nekada u ponoć) da bi se molio Allahu.
Ibn ‘Abas kaže: Poslanik je spavao dok ne bi zahrkao, a onda bi klanjao (ili vjerovatno spavao čvrstim snom, a onda bi ustajao i klanjao). Ibn ‘Abas je dodao: Prenoćio sam kod svoje tetke, Mejmune, Poslanik je spavao dio noći., a kasno navečer, ustao je i uzeo abdest iz mješine okačene na zidu, i ustao je na molitvu. I ja sam, također, uzeo abdest, onda sam stao sa njegove lijeve strane. Povukao me je na svoju desnu stranu i klanjali smo onoliko koliko je želio Allah, i onda je legao opet i spavao čvrstim snom.
Ovo je slično terapiji koja je data depresivnim pacijentima u Evropi, kojima je rečeno da spavaju sedmicu dana ranije, da se bude u ponoć i da se onda lagano vraćaju u ‘normalan’ raspored spavanja s buđenjem malo kasnije svakog jutra, ali ne kasnije od izlaska sunca (Yang).
Ukoliko osjećate da nedovoljno spavate, zapitajte se sa koliko manje sna se možete osjećati bolje. Često su problemi sa spavanjem povezani sa kvalitetom spavanja prije nego sa dužinom spavanja. Ono što se može uraditi kako bi se poboljšao kvalitet spavanja jeste: jedite makar dva sahata prije spavanja; promijenite prehrambene navike, jedite zdravije; provjerite s ljekarom o mogućim zastojima u disanju tokom spavanja; hrkanju; ili TMJ; spavajte na svojoj strani; izbjegavajte alkohol i sedative, smršajte i pronađite udobniji madrac.
Kako znati koliko vam treba sna? Većina ljudi nagonski osjeća koliko im je vremena potrebno. Ukoliko se osjećate odlično nakon 7 sati, a osjećate se umorno ukoliko spavate 5 ili 9 sati onda znajte da je 7 sati vaš ‘idealni san’. Ipak, potrebe za snom također variraju shodno dešavanjima u životu. Tokom putovanja, ličnih trauma ili bolesti potrebe za snom se povećavaju.
John McDougal, autor nekoliko knjiga o dijetama pravi razliku između ljudi kojima je potrebno više ili manje sna. On u svojoj knjizi ‘Brzi McDougalov kuhar’ kaže da je zdravijim ljudima potrebno samo 5-7 sati sna tokom noći. Ovo je ustvari razlog zbog kojeg većina ljudi misli da im je potrebno više sna. Loše prehrambene navike mogu prouzrokovati pospanost. Jedan takav primjer jeste teškoća koja se osjeća nakon obilnih, teških obroka ili stanje ‘drogiranosti’ koje hljeb izaziva kod pojedinih ljudi. Dr. McDougal kaže da sve dok je čovjek zdrav, a potrebno mu je više od 8 sati sna, onda on mora poraditi na prehramenim navikama i nastojati da manje spava. A Poslanik, s.a.v.s., je bio protiv izbjegavanja spavanja i govorio ljudima koji danima ostaju po cijelu noć budni, praktikujući molitvu pri kraju dana, da im je potrebna promjena navika i da se naspavaju.
Napisala: Karema Kristie Burns
Izvor: allaahuakbar.net
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba