Iz našeg džemata
2015 – Na ahiret je preselio Herić Edin.
2016 – Na ahiret je preselila Jukanović Šaha.
Molimo Allaha dž.š. da našim umrlim oprosti grijehe, smiluje im se i uvede ih u džennet.
Historija Bosne i Hercegovine
2006 – Izručenje Milana Lukića Haškom tribunalu
Milan Lukić je 21. februara 2006. iz Argentine izručen Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Teretio se za najteže zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u Višegradu 1992. godine. Najpoznatiji su zločini u Pionirskoj ulici i na Bikavcu, gdje su civili — uključujući žene i djecu — zatvoreni u kuće koje su potom zapaljene. Godine 2009. osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.
Islamska historija
1703 – Rođenje Šaha Valiullaha Dehlevija
Šah Waliullah Dehlawi rođen je u Delhiju u periodu slabljenja Mogulskog carstva. Bio je vrhunski učenjak hadisa i teolog, ali i reformator. Njegov prijevod Kur’ana na perzijski jezik bio je revolucionaran potez jer je običnom narodu omogućio direktnije razumijevanje Objave. Napisao je više od 50 djela i zagovarao obnovu islamskog mišljenja, ravnotežu između pravnih škola i moralnu reformu društva.
1821 – Početak Grčkog rata za nezavisnost
Ustanak protiv Osmansko carstvo započeo je u februaru 1821. godine. Rat je trajao gotovo deceniju, a 1830. Grčka je međunarodno priznata kao nezavisna država. Ovaj događaj imao je šire posljedice na Balkanu, jer je pokrenuo val nacionalnih pokreta i promjena u regiji.
1965 – Ubistvo Malcolma X
Malcolm X ubijen je u 39. godini života, tokom govora u New Yorku. Nakon odlaska na hadž 1964. godine, doživio je snažnu promjenu pogleda na svijet. U Mekki je svjedočio bratstvu muslimana svih rasa, što je duboko utjecalo na njegovu misiju. Po povratku je zagovarao univerzalnu pravdu, dostojanstvo i ljudska prava, naglašavajući da islam briše rasne barijere. Njegovo ubistvo ostalo je jedna od najznačajnijih političkih likvidacija u američkoj historiji 20. stoljeća.
Svjetska historija
1431 – Početak suđenja Ivani Orleanskoj
U gradu Rouenu započelo je crkveno suđenje Ivani Orleanskoj, mladoj djevojci koja je tvrdila da prima nadahnuće i upute od Boga. Ivana je predvodila francuske snage u završnoj fazi Stogodišnjeg rata protiv Engleske i imala ključnu ulogu u oslobađanju Orléansa 1429. godine. Njeno vojno djelovanje dalo je snažan moralni podsticaj Francuzima i učvrstilo legitimitet kralja Karla VII. Nakon što je zarobljena, Englezi su je predali crkvenim vlastima koje su je optužile za herezu, neposluh i „neprilično odijevanje“ (nošenje vojne odjeće). Suđenje je bilo politički motivisano. Spaljena je na lomači iste godine, sa samo 19 godina. Dvadeset pet godina kasnije proces je poništen, a 1920. godine proglašena je sveticom.
1795 – Ustavom Francuske potvrđena sloboda vjeroispovijesti
Nakon radikalne faze Francuske revolucije, tokom koje su crkve zatvarane, a religija potiskivana, donesen je ustavni okvir koji je garantovao slobodu vjere. Ovaj potez bio je važan korak u oblikovanju modernog sekularnog društva. Ideja da država ne nameće vjeru, ali garantuje pravo na ispovijedanje, postala je temelj savremenih ustavnih sistema širom Evrope. Francuska je tako ušla u novu fazu političke stabilizacije, udaljavajući se od revolucionarnog ekstremizma.
1842 – Patentiranje rane verzije šivaće mašine
Amerikanac John Greenough patentirao je jednu od prvih funkcionalnih šivaćih mašina. Iako tehnički ograničena i komercijalno neuspješna, ova inovacija bila je dio šireg talasa tehnoloških otkrića tokom industrijske revolucije. Razvoj šivaće mašine kasnije je radikalno promijenio tekstilnu industriju: proizvodnja odjeće postala je brža, jeftinija i dostupnija. To je uticalo na urbani razvoj, radnu snagu (posebno zapošljavanje žena) i globalnu trgovinu tekstilom.
1947 – Revolucija fotografije
Američki izumitelj Edwin Land predstavio je prvu Polaroid kameru u New Yorku. Do tada je fotografija zahtijevala razvijanje filma u laboratoriji. Landova kamera omogućila je da se slika razvije za manje od minute.
1974 – Usvajanje Ustava SFRJ
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija donijela je novi ustav kojim su republike i autonomne pokrajine dobile izuzetno široka prava.
Ustav je decentralizirao vlast, ojačao republičke institucije i dao pokrajinama gotovo ravnopravan status. Iako je u tom trenutku predstavljao pokušaj balansiranja političkih odnosa unutar federacije, kasnije se pokazalo da je upravo takva struktura ubrzala procese razdruživanja početkom 1990-ih. Ovaj ustav često se smatra jednim od ključnih političkih dokumenata koji su oblikovali kasniju sudbinu Balkana.
Međunarodni dan
Međunarodni dan maternjeg jezika
Dan je proglasio UNESCO 1999. godine, a širom svijeta se zvanično obilježava od 2000. godine. Datum je odabran u znak sjećanja na događaje iz 1952. godine u tadašnjem Istočnom Pakistanu (današnji Bangladeš), kada su studenti u Dhaki ubijeni tokom protesta tražeći da njihov maternji jezik, bengalski, dobije službeni status. Njihova borba postala je simbol prava naroda da čuva i koristi vlastiti jezik.
Poruka dana
„Svaka duša će smrt okusiti, a samo na Sudnjem danu dobit ćete u potpunosti nagrade vaše.“
Napomena: Ako neko ima važan, zanimljiv, interesantan… događaj vezan za današnji datum, posebno iz naše lokalne zajednice, slobodno neka napiše kako bismo ga uvrstili i sačuvali od zaborava.