Iz našeg džemata
2021.godine – Na ahiret je preselio Imamović (Abdulah) Salih.
Molimo Allaha dž.š. da našim umrlim oprosti grijehe, smiluje im se i uvede ih u džennet.
Historija Bosne i Hercegovine
2006.godine – „Grbavica“ osvojila Zlatnog medvjeda
Film Grbavica, rediteljice Jasmila Žbanić, osvojio je glavnu nagradu – Zlatnog medvjeda – na 56. Berlinaleu. To je bio snažan trenutak za bosanskohercegovačku kinematografiju. Film govori o posljedicama ratnog silovanja i traumama koje ne prestaju potpisivanjem mira. Posebno je upečatljivo što je tema, do tada često gurana pod tepih, iznesena pred svjetsku publiku bez senzacionalizma, ali s dubokom ljudskom istinom. Osim Zlatnog medvjeda, film je dobio i Nagradu Ekumenskog žirija i Nagradu za mir.
2006.godine – Smrt Zijaha Sokolovića
U Sarajevu je preminuo poznati glumac Zijah Sokolović. Bio je teatarski bard, profesor i autor monodrama koje su duhovito, ali britko, secirale društvo i mentalitet. Njegove predstave poput „Glumac… je glumac… je glumac“ igrane su širom Evrope. Imao je rijetku sposobnost da istovremeno nasmije i zaboli.
1993.godine – Osnovana 105. motorizovana brigada ARBiH
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu formirana je 105. motorizovana brigada Armije Republike BiH. Bila je dio odbrambenih snaga koje su štitile teritorij i stanovništvo u izuzetno teškim okolnostima. Formiranje brigada tih godina značilo je organizovani otpor, ali i pokušaj da se u haosu rata uspostavi struktura i disciplina.
1997.godine – Upozorenje na milion mina u BiH
UN-ov Centar za mine objavio je da se u BiH nalazi oko milion nagaznih mina. Prema podacima Međunarodni komitet Crvenog križa, od mina je između 1992. i 1997. stradalo oko 3.200 ljudi, među njima 686 djece. To je bio podsjetnik da rat ne prestaje potpisom mira – njegovi tragovi ostaju pod zemljom, čekajući neoprezan korak.
Islamska historija
901.godine – Umro Sabit ibn Qurra
Sabit ibn Qurra bio je matematičar, astronom i prevodilac iz Harrana. Posebno je važan kao most između antičke grčke i islamske nauke. Prevodio je Euklida, Arhimeda i Ptolomeja, ali nije bio samo prevodilac — unaprijedio je njihove teorije.
Radio je na teoriji brojeva, geometriji i mehanici. Njegovi radovi su kasnije stigli i do Evrope kroz latinske prijevode, čime je indirektno utjecao na renesansnu nauku.
1201.godine – Rođenje Nasir al-Din al-Tusi
Nasir al-Din al-Tusi bio je jedan od najvećih umova islamskog zlatnog doba. Bio je matematičar, astronom, filozof, teolog i državnik. Njegov najveći doprinos je u matematici, sistematizirao je trigonometriju kao posebnu naučnu disciplinu, razdvojivši je od astronomije. Njegov rad kasnije će utjecati i na evropske naučnike, uključujući Kopernika. Osnovao je veliku opservatoriju u Maraghi (današnji Iran), koja je bila jedno od najnaprednijih naučnih centara svog vremena. U njoj su razvijeni precizni astronomski modeli i instrumenti.
Po njemu su nazvani:
- krater na Mjesecu
- asteroid 10269 Tusi
- moderna opservatorija u Iranu.
1229.godine – Jerusalem vraćen sporazumom
Potpisan je Ugovor iz Jaffe tokom Šesti križarski rat. Sporazum su zaključili car Fridrik II i ajubidski sultan Al-Kamil. Jerusalem, Betlehem i Nazaret predati su kršćanima. Muslimani su zadržali kontrolu nad Al-Aksom i Kupolom na stijeni. Grad je ostao otvoren za hodočasnike obje vjere. Sporazum je važio 10 godina. Ovo je bio jedini križarski rat u kojem je Jerusalem vraćen bez velike bitke, isključivo diplomatijom.
1451.godine – Drugi dolazak na vlast sultana Mehmed II (El-Fatih)
Nakon smrti svog oca, sultana Murata II, Mehmed II ponovo preuzima vlast u Edirnu. Ovo mu je bio drugi dolazak na prijesto. Prvi put je kratko vladao još kao dječak (1444–1446), ali je tada vlast vraćena njegovom ocu zbog političke nestabilnosti. Drugi dolazak bio je presudan. Mehmed je bio izuzetno obrazovan: govorio je turski, arapski, perzijski, grčki i latinski, čitao filozofe poput Aristotela i pratio evropsku politiku. Njegova strateška vizija bila je jasna, osvajanje Konstantinopolja. Već 1453. godine, sa samo 21 godinom, osvojio je grad koji je stoljećima odolijevao muslimanskim vojskama. Time je okončano Bizantijsko carstvo, a Istanbul postaje nova prijestolnica Osmanskog carstva i jedan od najvećih kulturnih i trgovačkih centara svijeta.
1536.godine – Savez između Sulejman I i Franjo I od Francuske
Godine 1536. potpisan je vojno-trgovački sporazum između Osmanskog carstva i Francuske. U središtu evropskih sukoba tada je bio Habsburški vladar Karlo V, pa je francuski kralj Franjo I tražio saveznika protiv njega, i pronašao ga u Sulejmanu. Ovaj sporazum bio je revolucionaran: muslimanska i katolička sila formalno su sarađivale u vojnom i trgovačkom smislu. Francuski trgovci dobili su povlašten status u osmanskim lukama (tzv. kapitulacije), što je Francuskoj donijelo ogroman ekonomski utjecaj na Mediteranu. To je primjer kako su politički interesi često bili jači od civilizacijskih ili vjerskih razlika. Realpolitika je, i tada, imala primat.
Svjetska historija
1930.godine – Otkriće Plutona
Mladi američki astronom Clyde Tombaugh proveo je sate proučavajući fotografske ploče neba u opservatoriju Lowell. Upoređujući snimke iz januara 1930., primijetio je sićušnu tačku koja se pomjerala, znak da je riječ o nepoznatom nebeskom tijelu. Tako je otkriven Pluton, tada proglašen devetom planetom Sunčevog sistema. Iako je 2006. reklasifikovan kao patuljasta planeta, Pluton je simbol ljudske radoznalosti i istrajnosti. Zanimljivo je da je ime predložila jedanaestogodišnja djevojčica iz Engleske, inspirisana rimskim bogom podzemlja.
1546.godine – Smrt Martina Luthera i početak dubokih promjena
Kada je Martin Luther 1517. zakucao svojih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu, vjerovatno nije mogao predvidjeti koliko će taj čin promijeniti Evropu. Njegova kritika prodaje oprosta i zloupotreba unutar Crkve pokrenula je protestantsku reformaciju. Prevodom Biblije na njemački jezik učinio je Sveto pismo dostupnim običnom narodu, a ne samo kleru. Time je otvorio prostor individualnoj savjesti i ličnom tumačenju vjere. Kada je umro 1546., Evropa je već bila duboko podijeljena – politički, vjerski i društveno.
Međunarodni dan
- Međunarodni dan biološke kontrole
Utemeljen je od strane Međunarodna organizacija za biološku kontrolu (IOBC). Datum je izabran u čast entomologa Charles Valentine Riley (rođen 18. februara 1843.), jednog od pionira biološke zaštite bilja. Ovaj datum promoviše: prirodne metode suzbijanja štetočina (predatori, parazitoidi, korisni mikroorganizmi), smanjenje upotrebe hemijskih pesticida i podržava održivu poljoprivredu i očuvanje ekosistema.
- Međunarodni dan Aspergerovog sindroma
Datum je izabran jer je to rođendan austrijskog pedijatra Hans Asperger (rođen 1906.), koji je prvi opisao osobine sindroma 1944. godine. Cilj obilježavanja ovog datuma je: podizanje svijesti o osobama iz autističnog spektra, promovisanje razumijevanja, inkluzije i podrške i borba protiv stigmatizacije i stereotipa. Važno je napomenuti da se danas u medicini sve češće koristi širi pojam poremećaj iz autističnog spektra (PAS), a dijagnoza “Aspergerov sindrom” je u mnogim klasifikacijama uključena u taj širi okvir.
Poruka dana
Snaga naroda ne mjeri se samo pobjedama, nego sposobnošću da iz boli stvori znanje, iz razlika saradnju, a iz tragedije opomenu i milost.
Napomena: Ako neko ima važan, zanimljiv, interesantan… događaj vezan za današnji datum, posebno iz naše lokalne zajednice, slobodno neka napiše kako bismo ga uvrstili i sačuvali od zaborava.