Historija Bosne i Hercegovine
1942. godine – Umro je reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho.
Fehim ef. Spaho. reisu-l-ulema rođen je u Sarajevu 1877. godine. Osnovno obrazovanje i Šerijatsku sudačku školu završio je u Sarajevu, nako čega ulazi u državnu službu na mjesto vilajetskog arhiva u upravnom odjeljenju Zemaljske vlade u Sarajevu. Nakon položenog kadijskog ispita postavljen je za službenog tumača za turski jezik. Od 1901. do 1908. godine radio je kao kadija u Sarajevu i bio dodijeljen na rad Zemaljskoj vladi. Godine 1908. postao je vladin perovođa, 1911. vladin podtajnik, 1915. tajnik, a od februara 1919. do oktobra 1920. načelnik Ministarstva vjera u Beogradu. Na vlastiti zahtjev vraćen je u Sarajevo gdje je bio viši vladin savjetnik za vjere. Rano je penzioniran, već 1923. zatim ponovno aktiviran, pa ponovo penzioniran. Polovinom marta 1936. postavljen za naiba Islamske vjerske zajednice u Sarajevu, a koncem aprila imenovan predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda. Na izborima za Vakufski sabor 1937. godine izabran je za člana, a 20. aprila 1938. godine među tri kandidata za reisu-l-ulemu. Ukazom od 26. aprila 1938. godine kraljevski namjesnici su Fehim ef. Spahu imenovali za reisu-l-ulemu. Svečano ustoličenje i predaja mensure obavljena je 9. juna 1938. godine u Carevoj džamiji u Sarajevu. Fehim ef. Spaho bavio se i književnim i prevodilačkim radom, a napisao je veliki broj tekstova iz kulture historije bosanskohercegovačkih muslimana. Ukopan je dan poslije pred Begovom džamijom.
1997. godine – Rođen Amer Gojak u Sarajevu. Amer Gojak je fudbaler, dijete FK Željezničar, bh. reprezentativac.
Islamska historija
1258. godine – Pad Bagdad i kraj Abasijskog hilafeta
Grad koji je tada imao oko milion stanovnika, jedno od najvećih središta znanja, medicine i nauke u svijetu, pao je u ruke mongolske vojske pod Hulagu-kanom. Biblioteke su spaljene, učenjaci ubijeni, a desetine hiljada stanovnika stradalo je u razaranju. Pad Bagdada označio je simbolični kraj islamskog zlatnog doba i veliki preokret u historiji muslimanske civilizacije.
Svjetska historija
528. godine – Car Justinijan I pokreće izradu zakonika
Vizantijski car naredio je sastavljanje jedinstvenog pravnog kodeksa — Justinijanovog zakonika. Taj dokument kasnije je postao osnova modernog evropskog prava. Mnogi današnji pravni sistemi i dalje koriste principe nastale upravo tada.
1578. godine – Tycho Brahe pravi prve skice Tihonskog sistema
Brahe je pokušao pomiriti stare i nove ideje o svemiru: Zemlja ostaje u centru, ali planete kruže oko Sunca. Iako model nije bio tačan, njegovi precizni podaci omogućili su kasnije Kepleru da otkrije zakone kretanja planeta.
1633. godine – Suđenje Galileo Galilei u Rim
Galileo je došao pred inkviziciju zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca. Bio je prisiljen povući svoje stavove, ali je njegova nauka ipak pobijedila.
1866. godine – Jesse James pljačka prvu banku
Jesse James je opljačkao banku Clay County Savings Association u gradu Liberty. Ovo se često smatra prvom uspješnom oružanom pljačkom banke usred dana u mirnodopskom periodu u Sjedinjenim Državama. Pljačkaši su odnijeli oko 60.000 dolara u gotovini, zlatu i obveznicama, što bi danas vrijedilo milione dolara. Zgrada te banke i danas postoji i pretvorena je u muzej, gdje je sat na zidu podešen na tačno vrijeme pljačke kao podsjetnik na taj dan. Ovaj događaj pomogao je stvaranju mita o Divljem zapadu, gdje su granica između zakona i legende često bile zamagljene.
1916. godine – Albert Einstein i ideja crnih rupa
Predstavljeno je rješenje Einsteinovih jednačina koje je prvi put matematički opisalo mogućnost postojanja crnih rupa — tada potpuno teorijski koncept, a danas potvrđena astrofizička stvarnost.
1935. godine – Prva operacija za anginu pektoris u Cleveland
Jedan od pionirskih zahvata moderne kardiokirurgije. Ovakvi pokušaji otvorili su put operacijama srca koje danas spašavaju milione života.
1945. godine – Sovjetske snage zauzimaju Budimpešta
Nakon opsade duge oko 50 dana grad je pao u jednoj od najkrvavijih urbanih bitaka Drugog svjetskog rata. Procjene govore o desetinama hiljada mrtvih vojnika i civila. Ova bitka otvorila je sovjetskim snagama put ka centralnoj Evropi.
1947. godine – Rođen Bogdan Tanjević
Jedan od najpoznatijih trenera evropske košarke, sa snažnim tragom na prostoru bivše Jugoslavije.
1959. godine – Barbie puštena u prodaju
Barbie je predstavljena 1959. godine kao prva masovno proizvedena lutka s izgledom odrasle žene, što je tada bilo potpuno novo na tržištu igračaka. Osmislila ju je Ruth Handler, inspirisana idejom da djevojčice kroz igru mogu zamišljati svoje buduće uloge i zanimanja. Prva Barbie nosila je crno-bijeli kupaći kostim i koštala oko 3 dolara, a već u prvoj godini prodano je oko 300.000 primjeraka. Ime je dobila po kćerki svoje kreatorke — Barbari. Tokom decenija Barbie je postala globalni kulturni fenomen i simbol promjena u društvu, predstavljena u više od 200 različitih profesija — od astronauta do predsjedničke kandidatkinje.
1960. godine – Francuska postaje nuklearna sila
Detonacijom bombe “Gerboise Bleue” u Sahari Francuska postaje četvrta država s nuklearnim oružjem.
1981. godine – Najduža rečenica u The New York Times
Objavljena je rečenica od 1286 riječi — novinarska zanimljivost koja i danas ulazi u anegdote o pisanju i stilu. Autor teksta bio je ekonomista Herbert Stein, bivši savjetnik američkih predsjednika.
1984. godine – Prva transplantacija srca i jetre kod djeteta
Na šestogodišnjoj djevočici Stormie Jones iz Texasa. Operacija je trajala oko 16 sati, a tim ljekara prvo je transplantirao srce, pa zatim jetru. Organi su donirani od četverogodišnje djevojčice čija je porodica pristala na donaciju. Predpostavlja se da je operacija koštala između 70.000 i 100.000 dolara. Ljudi iz Storminog mjesta su skupili 7000 dolara, a majaka je ostala zabrinuta kako će isplatiti ostalo.
Međunarodni dani
Svjetski dan radija – UNESCO je 2011. godine proglasio 13. februar Svjetskim danom radija, a UN ga je usvojio kao međunarodni dan godinu kasnije. Datum je odabran u znak sjećanja na osnivanje Radija Ujedinjenih nacija 1946. godine. Cilj obilježavanja je promovirati slobodan pristup informacijama, dijalog među kulturama i značaj radija kao medija koji može doprijeti i do najudaljenijih zajednica.
Poruka dana
13. februar nas podsjeća da historiju oblikuju i graditelji znanja i razarači gradova, i naučnici i vojske. Ideje mogu biti spaljene, ali se uvijek ponovo rađaju. Zato čuvajmo znanje, gradimo zajedništvo i budimo svjesni da ono što danas stvaramo može ostati ili nestati — zavisno od naše odgovornosti.
Napomena: Ako neko ima važan, zanimljiv, interesantan… događaj vezan za današnji datum, posebno iz naše lokalne zajednice, slobodno neka napiše kako bismo ga uvrstili i sačuvali od zaborava.