Oslobađanje Mekke i Oproštajni hadž, događaji koji su od velikog značaja za muslimane i označili su završetak Poslanikove misije na ovom svijetu.
Povod oslobađanja Mekke
8. godine po hidžri, 630. godine, nakon godina progona i sukoba, došlo je vrijeme kada je Muhammed a.s. sa svojom vojskom krene prema Mekki. Iako je Mekka bila rodni grad Poslanika a.s. njeni stanovnici su godinama progonili muslimane, pa su muslimani bili primorani da se isele u Medinu. U međuvremenu, muslimanska zajednica u Medini je ojačala i uspjela se odbraniti od mnogih napada Kurejšija. Dogovoreni mir između Mekkelija i muslimana bio je prekršen od strane Kurejšija, što je bio povod za oslobađanje Mekke.
Tok događaja
Muhammed a.s. je predvodio vojsku od 10.000 muslimana prema Mekki. Kad su stanovnici Mekke shvatili da muslimanska vojska dolazi, obuzeli su ih strah i nesigurnost. No, umjesto osvete, Muhammed a.s. je odlučio ući u Mekku s milošću. Kada je vojska ušla u grad, nije bilo sukoba, već su muslimani mirno preuzeli kontrolu.
Muhammed a.s. je odmah otišao do Ka’be, hrama kojeg je Allah dž.š. naredio da se gradi još u vrijeme Ibrahima,a.s. Nažalost, stanovnici Mekke su tokom godina napustili vjeru u jednog Boga i postavili mnoge idole u Ka’bu. Muhammed a.s. je srušio te idole, očistio Ka’bu i vratio je njenoj pravoj svrsi, kao mjestu obožavanja Allaha dž.š. Ovaj čin je pokazao snagu islama, ali i blagost i milost Muhammeda a.s.
Kada su stanovnici Mekke došli pred Poslanika a.s. očekujući kaznu za ono što su učinili muslimanima, on im je rekao: “Idite, slobodni ste.” Ovim riječima, Muhammed a.s. je pokazao najveći stepen oprosta i milosti, pridobivši time srca mnogih ljudi da prihvate islam.
Pouke iz oslobađanja Mekke
Oslobađanje Mekke nas uči da je snaga u oprostu. Muhammed a.s. je mogao tražiti osvetu, ali je umjesto toga odabrao milost i oprost. To nam pokazuje da, bez obzira na to koliko smo povrijeđeni ili koliko su nam drugi učinili nepravde, trebamo slijediti Poslanikov primjer i oprostiti. Također, ovaj događaj nas podsjeća na važnost monoteizma, vjerovanje u jednog Boga i odbacivanje svih oblika idolopoklonstva.
Povod Oproštajnog hadža
Dvije godine nakon oslobađanja Mekke, 632. godine, Muhammed a.s. je obavio svoj prvi i posljednji hadž, poznat kao Oproštajni hadž. Ovaj hadž je bio poseban jer je to bio posljednji put da je Poslanik a.s. predvodio hadž i jer je na ovom hadžu dao svoju posljednju hutbu, govor koji je sažeo osnovne poruke islama i dao smjernice muslimanima za budućnost.
Muhammed, a.s., je okupio veliki broj muslimana i zajedno su obavili obrede hadža. Tokom Oproštajnog hadža, na brdu Arafat, Muhammed a.s. je održao poznatu hutbu, koja je postala jedna od najvažnijih poruka islama. U svojoj hutbi, Poslanik a.s. je rekao: “O ljudi, vaš Gospodar je jedan, a otac vaš je jedan. Svi ste vi od Adema, a Adem je stvoren od zemlje. Arap nema prednost nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem, osim po pobožnosti.”
Ovom hutbom, Muhammed a.s. je ukazao na važnost ravnopravnosti među ljudima. On je naglasio da je najbolji među ljudima onaj koji se najviše boji Allaha dž.š. i da se ljudi trebaju međusobno poštovati bez obzira na njihove razlike u rasi, jeziku ili porijeklu.
Poslanik a.s. je također rekao i posljednje riječi Objave: “Danas sam vam upotpunio vašu vjeru i upotpunio Moju blagodat prema vama i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” Ove riječi su bile potvrda da je Poslanik a.s. ispunio svoju misiju i da je vjera islam sada potpuna.