Korijen preispitivanja samih sebe u islamu je koncept muhasebe. To je veoma važan koncept u islamu i izveden je iz sljedećeg ajeta:
„O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte, jer On dobro zna šta radite.“ (El-Hašr, 18.)
Poslanik a.s. je također naglašavao da uvijek trebamo preispitivati i procjenjivati svoja djela. Ustvari, on je osobu koja ovo ne radi označio kao gaifila što znači: nehajan, samozadovoljan i nesposoban. Šeddad ibn Evs r.a. prenosi da je Poslanik a.s. rekao:
„Mudra osoba je ona koja krivi samu sebe za svoje propuste i puno se trudi za ono što slijedi nakon smrti, dok je nemarna i samozadovoljna ili nesposobna osoba ona koja slijedi svoje strasti i prohtjeve i nada se Allahovoj milosti.“
Omer ibn El-Hattab r.a. je imao običaj kazati: „Pregledaj, procijeni i preispitaj se prije nego što budeš ispitan. Vagni svoja djela prije nego ti ona budu vagnuta i pripremi se za dan kada ćeš biti potpuno razotkriven. (Ahmed)
Hasan El-Basri r.a. je imao običaj reći: „Vjernici prispituju sami sebe i održavaju svoja dobra djela. Oni uvijek pregledaju, preispituju i procjenjuju svoj položaj. Oni koji to budu radili na ovome svijetu, bit će im lahko na Sudnjem danu. A oni koji to ne budu činili, njima će biti teško na Sudnjem danu.“
U Ibrahimovim a.s. suhufima se prenosi sljedeće: „Mudra osoba treba podijeliti svoje vrijeme na četiri dijela: jedan dio za obožavanje svog Gospodara, drugi dio za pregledanje, preispitivanje i procjenjivanje samog sebe, treći za divljenje Allahovom stvaranju i četvrti dio za rad i zarađivanje za život.“ (Ibn Hibban)
Trebamo se sjećati da ćemo jednog dana biti u potpunosti razotkriveni, kako to Uzvišeni Allah kaže u suri El-Hakka:
„Tada će ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće sakrivena ostati.“ (El-Hakka, 18.)
Zbog toga je pametno da vjernici redovno preispituju i procjenjuju svoja djela. Veze se mogu unaprijediti ako se djela nadgledaju i mijenjaju čim se uoče pogreške. Učenjaci preporučuju da se praktikuje proces preispitivanja (muhasebe) i tako unaprijedi nivo naše bogobojaznosti (takva) i blizine Uzvišenom Allahu. Ovaj proces se treba redovno izvršavati, kako bi se postigli najbolji mogući rezultati. On zahtijeva da roditelji prispituju svoja djela, prvo kao pojedinci, a zatim skupa kao par. Oni trebaju imati spisak pitanja koja će postavljati samima sebi, možda na kraju dana ili na kraju sedmice. Spisak pitanja treba pokrivati njihov dnevni rad sa djecom, kako u pogledu njihovih osobina, tako i njihovog ponašanja, kao što je izvršavanje ibadeta i interakcije sa drugima. Ovo će pomoći da roditelji procijene koliko su korisni njihovi dani otkriju ima li mogućnosti za napredovanje. Ovo su primjeri pitanja koja bi njihov spisak trebao da obuhvati:
- Jesam li obavio dnevne namaze na vrijeme?
- Jesam li podijelio nešto novca i sadake u ime Uzvišenog Allaha?
- Jesam li razmislio o onome što želim reći prije nego sam to izgovorio?
- Jesam li na bilo koji način povrijedio osjećanja onih koji me okružuju?
- Jesam li izrazio svoju ljubav prema svojoj djeci i članovima svoje porodice?
- Jesam li se zahvalio svome bračnom drugu za napore koje ulaže da mi pomogne oko djece?
- Jesam li lijepo govorio o članovima svoje porodice?
- Jesam li se lijepo odnosio prema svojoj djeci?
- Jesam li…?
Ovo je samo sažetak pitanja koje bi svaki musliman trebao postaviti samome sebi kako bi procijenio ono što radi tokom određenog dana ili sedmice. Ako je odgovor pozitivan trebamo biti zahvalni Uzvišenom Allahu. A ako uočimo izvjesne propuste u našim djelima, onda se trebamo okrenuti ka ispravljanju svojih pogrešaka i bolje postupati u budućnosti.
Odlomak iz knjige „Odgoj djece u svjetlu Kur’na i sunneta“
Sa praktičnim primjerima za razne uzraste