Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.
Danas je 29. april 2016. gregorijanske godine, odnosno 22. redžeb 1437. hidžretske godine.
Poslanik Muhammed a.s. je rekao: ”Neka je proklet onaj u čijem se prisustvu ja spomenem, a on ne prouči salavat na mene!“
Poslanik a.s. kaže: „Iman se sastoji od šezdeset i nekoliko dijelova, a i stid je dio imana.“ (Buharija)
Jedan od sastavnih dijelova imana jeste da čovjek bud iskren u svojim djelima i da ih čini samo u ime Allaha, a ne kako bi to ljudi vidjeli.
Prenosi se od Ebu Jezida Ma’na ibn Jezida ibn Ahnesa, r.a: “Jedne prilike je moj otac Jezid izdvojio da podijeli kao sadaku nekoliko zlatnika, te ih je stavio pored jednog čovjeka u džamiji, a ja sam ih uzeo i došao kući, on im reče: “Tako mi Allaha nisam ih imao namjeru tebi dati.” Našto sam se ja požalio Allahovom Poslaniku a.s., a on reče: “Tebi, o Jezidu, pripada ono što si naumio, a tebi Ma’ne ono što si uzeo.”
Poslanik a.s. kaže: „Zaista se djela cijene prema namjerama; i svakom čovjeku pripada ono što je naumio!“
Allah dž.š. kaže:
مَن كَانَ يُرِيدُ حَرْثَ الْآخِرَةِ نَزِدْ لَهُ فِي حَرْثِهِ ۖ وَمَن كَانَ يُرِيدُ حَرْثَ الدُّنْيَا نُؤْتِهِ مِنْهَا وَمَا لَهُ فِي الْآخِرَةِ مِن نَّصِيبٍ
„Onome ko bude želio nagradu na onom svijetu, umnogostručit ćemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu – dat ćemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela„ (Eš-Šura, 20.)
Braćo, onaj ko želi budući svijet on iskreno vjeruje u Allah dž.š. i sve što radi radi samo u Njegovo ime i radi Njegovog zadovoljstva. Na drugoj strani onaj koji svojim djelima želi ovosvjetsku nagradu, da ga ljudi hvale i da se uzdiže nad njima, on će svoju nagradu naplatiti od onih zbog kojih je to djelo i radio.
Moramo znati da Allah dž.š. zbog iskrenog nijeta za malo djelo daje veliku nagradu, a za nešto što radimo zbog drugih, makar to bilo i veliko nema nagrade.
Prenosi Abdullah ibn Amr ibn El-As r.a., da je Poslanik a.s. rekao: “Biće pozvan čovjek iz moga ummeta prije ostalih stvorenja, na Sudnjem danu, pa će mu biti otvoreno devedeset i devet knjiga, svaka od njih duljine koliko oko može vidjeti, pa će mu biti rečeno: “Poričeš li nešto od ovoga? Jesu li te zakinuli Moji pisari, koji su te pratili?” Reći će: “Ne, moj Gospodaru!” Biće rečeno: “Imaš li opravdanje za ovo ili neko dobro u njima?” Reći će čovjek: “Ne!” Biće rečeno: “Ali ti imaš kod nas dobro djelo, a tebi danas neće biti učinjena nepravda.” Pa će biti pokazan list na kojem piše “Ešhedu en la ilahe illallah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh!” (Svjedočim da nema boga sem Allaha i da je Muhammed, Njegov rob i Poslanik)! Reći će: “Allahu, šta je ovaj list u odnosu na ovolike knjige?” Biće rečeno: “Tebi neće biti učinjena nepravda!” Pa će se staviti taj list na jedan tas, a na drugi knjige, pa će list prevagnuti.”
Allahu ekber!!! Allahu ekber!! Allahu ekber! Pogledajte braćo koliko je vrijedno samo jedno dobro djelo koje smo uradili isključivo u ime Allaha dž.š.
U ovom kontekstu Ibn Tejmije kaže: „Samo jedno djelo koje čovjek učini iskreno u ime Allah može biti uzrokom oprosta njegovih velikih grijeha.“
A Poslanik a.s. rekao: “Vidio sam čovjeka kako uživa u džennetu, zato što je pored puta slomio granu, koja je uznemiravala muslimane!”
Braćo, kao što vidmo djela se cijene prema namjerama, pa u svakom djelu imajmo dobru namjeru.
Ako nismo u stanju uraditi dobro, barem imajmo iskren nijet da ga želimo učiniti, pa ćemo za to biti nagrađen, jer je Poslanik a.s. rekao: “Allah dž.š. Je odredio dobra i loša djela, zatim to objasnio, pa ko bude odlučio da učini dobro djelo, zatim ga ne učini (bude spriječen) Allah mu to djelo u cjelosti upisuje kao da ga je učinio, a ako odluči učiniti dobro djelo, pa ga i učini, Allah mu ga upisuje deset do sedam stotina puta, pa čak i više. A ako zaželi učiniti neko loše djelo, pa ga ne učini, Allah mu upisuje jedno dobro djelo, a ako zaželi učiniti neko loše djelo, pa ga i učini, Allah mu upisuje jedno loše djelo”.
Imajući na umu ovaj hadis, ali sve druge hadise i ajete koji govore o iskrenom nijetu, jedan šejh je držao predavanje, pa je neko pokucao na vrata. Jedan od prisutnih učenika je skočio da otvori vrata, ali šejh reče: „Ne! Sjedi!“ Učenik upita: „Zašto šejh?“ A on odgovori: „Nijetim da je tamo pred vratima siromah. Nijetim da će tražiti pomoć. Nijetim da ću ga nahraniti. Nijetim da će ući na ovo predavanje sjeti i nešto naučiti. Sve to nijetim u ime Allaha, pa ako Allah dadne imat ću sevap od toga.“
Braćo, nijetimo i mi da ćemo uraditi dobro djelo, pa ako uradimo bit ćemo nagrađeni višestruko, a ako ga ne uradimo opet ćemo biti nagrađeni, jer smo imali dobar nijjet. Ali braćo, imajmo na umu i čenjenicu da Allaha ne možemo prevariti, kao što možemo ljude.
Braćo, kada izađemo iz kuće neka nam cilj bude Allah i Njegovo zadovoljstvo, a ne ljudi.
Nemojmo ići u džamiju kako bi ljudi rekli da smo dobri muslimani, nego dođimo u džamiju kako bi nam Allah obrisao grijehe zbog našeg namaza.
Nemojmo ići roditeljima u namjeri da ih se samo riješimo, da ih što prije napustimo kako bismo otišli negdje drugo, nego im otiđimo imajući na umu Allahove riječi: „Budi prema njima pažljiv i ponizan, i reci: ‘Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene kada sam bio dijete njegovali.’“ (El-Isra, 24.)
Nemojmo izlaziti iz kuće sa namjerom da uradimo neki grijeh, sa namjerom da nekoga uvrijedimo i povrijedimo, uznemiravamo, jer Allah može učiniti da umremo prije nego što to učinimo, pa tako niti smo uznemiravali, a niti smo Allahu otišli sa lijepim nijetom.
Nemojmo davati sadaku kako bi ljudi rekli da smo darežljivi, već je djelimo kako bi smo zaslužili oprost griijeha i Allahovu milost.
Braćo, radimo dobro dok možemo, kako b nam Allah upisivao isto to dobro i onda kada nismo u mogućnosti uraditi ga.
Braćo, imajmo na umu da kad god htjednemo uraditi neko dobro djelo u ime Allaha da će doći šejtan sa svojim došaptavanjem, kako bi nas sprijećio u tom djelu. Postupimo suprotno šejtanovom došaptavanju, i bit ćemo na pravom putu. Haris ibn Kajs r.a. nas savjetuje, pa kaže: „Kada ti dođe šejtan i kaže: ‘Klanjaš da te ljudi vide,’ ti onda nastavi klanjati i odulji još više.“
I na kraju ove hutbe; braćo, pozivam vas i vaše porodice da u srijedu na akšam namaz dođete ovdje u džamiju kako bi smo proučili mevlud, i obilježili noć Miradža, jer su islamski učenjaci rekli: „Iskren nijjet pretvara adet u ibadet.“