Neki ovu obavezu nazivaju i zekatu-l-fitr. To je određena poznata sadaka, koju musliman obaveznik daje pri završetku ramazana i klanjanja bajramskog namaza.
Ona je vadžib (obaveza) svakom muslimanu obavezniku, koji je daje za sebe i za onoga ko je u njegovom skrbništvu.
Postoje mnogi hadisi o tome kakav je i onaj kojeg bilježi Buharija, a prenosi Omer, r.a.,: „Poslanik, a.s., propisao je zekatu-l-fitr pregršt hurmi ili pregršt ječma za svakog slobodnog čovjeka, za roba, muškarca, ženu, malog, ili velikog muslimana, te da se to izdvoji prije odlaska na bajram namaz.“ I u hadisu Ibn Abbasa, r.a., stoji da je Poslanik, a.s., propisao zekatu-l-fitr, kako bi postač očistio svoj post od ispraznog govora, te kako bi se nahranili siromasi.
Zekatu-l-fitr popravlja nedostatke i iskupluje postača za ono što je uradio bizarno ili ružno i što je od ispraznih riječi izgovorio, o čemu je Veki’a b. el-Džerrah, r.a., kazao: „Zekatu-l- fitr za mjesec ramazan je poput sehvi sedžde koja se čini u namazu i popravlja nedostatke posta kao što sedžda popravlja nedostake namaza.“
Ko je dužan dati sadekatu-l -fitr
Sadekatul-l-fitr je vadžib za svakog, slobodnog muslimana, ko posjeduje nešto preko osnovnih potreba za sebe i svoju porodicu u dane bajrama.
Obaveznost izdvajanja sadekatu-l-fitra odnosi se, kao što su to spomenuli učenjaci, na one koji imaju jedan sa’a (3 kg otprilike) preko potreba svoje porodice u noći uoči bajrama.
U osnovi, svaki musliman treba da izdvoji sadekatul-fitr za sebe. Kada su u pitanju maloljetna djeca koju još izdržavaju roditelji, i oni treba da izdvoje sadekatu-l-fitr za sebe ako su u mogućnosti, a ako nisu, onda će to za njih izdvojiti njihovi roditelji.
Oko davanja sadekatu-l- fitra na dijete koje se nalazi još u utrobi majke islamski učenjaci su se podijelili, jedni kažu da nije obaveza davati sadekatu-l-fitr, jer se ne zna hoće li se roditi živo prije bajrama, dok drugi kažu da je obaveza, jer je dijete i u utrobi majke živo biće. Ispravno je da davanje sadekatu-l-fitra na fetus nije vadžib, jer se ne zna da li će se dijete živo roditi i jer nema dokaza da je to obaveza. Ovo je stav i hanefijskog mezheba. Ali radi sigurnosti bolje je dati, ako taj iznos neće dovesti u oskudicu onoga koji daje.
Za koga se izdvaja sadekatu—fitr
Obaveznik će izdvojiti sadekatu-l-fitr za sebe i svoju siromašnu djecu. Ako ona imaju svoj novac, može, ako želi, za njih izdvojiti iz njihovih sredstava. Također će izdvojiti za svog sina matuha, pa i ako je odrastao, jer zbog pomanjakanja razuma smatra se kao mali. Po hanefijskom mezhebu nije obaveza da se izdvaja za suprugu, roditelje i odraslu djecu, makar bili i siromašni, jer se smatraju samostalnima. Također, nije obavezan izdvajati ni za svoju malodobnu braću i rođake, makar ih izdržavao, jer je skrbništvo nad njima ograničeno. A ako to učini to je dostojnije i za to ima nagradu. Takođe, nema smetnji da čovjek izdvoji sadekatul-fitr za suprugu i odraslu djecu bez obzira što su oni imućni.
Vrijeme kada postaje obavezna i kada se izdvaja
Ova obaveza nastaje u trenutku nastupanja zore na dan bajrama. Ko se rodi prije zore, njegov skrbnik je dužan za nejga izdvojiti sadekatu-l- fitr. Ako neko umre prije zore, nema obaveze za njega dati sadekatu-l-fitr.
Lijepo je dati prije bajrama, čak i početkom ramazana.jer je ova obaveza propisana, kako kaže El-Kasani, iz dva razloga: posta ramazana i njegova bajrama i ako se jedan od ta dva razloga ispuni, dozvoljeno je požuriti sa izdvajanjem sadekatu-l-fitra. A bolje ga je izdvojiti na kraju ramazana.
Ko je obavezan da izdvoji sadekatu-l-fit, a ne izvrši, ostaje mu u obavezi do kraja života i nikako ne spada s njega sve dok je ne ispuni, pa čak ni njegovom smrti.
Šta se izdvaja kao sadekatu-l- fitr i u kojoj količini
- Pola sa’ pšenice ili brašna, što odgovara količini 2000 grama, kao i protuvrijednost.
- Sa hurmi, suhog grožđa, ječma, što odgovara količini 4000 grama, kao i protuvrijednost.
Muslimani će izdvojiti jednu od pomenutih namirnica, ili dati u istoj vrijednosti. Hanefijski mezheb smatra da je bolje dati u vrijednosti u slučaju blagostanja i posjedovanja dosta hrane. Ebu Jusuf o ovom pitanju kaže: „Brašno mi je draže od pšenice u zrnu, a dirhemi su mi draži od brašna, jer je to lakše i za imućnog, a i korisnije siromašnome.“
Ovo su namirnice čija cijena varira, pa je tako danas grožđe mnogo skuplje od brašna, tako da je najbolje odrediti se naspram svoje jednodnevne ishrane. Ako je jednodnevna ishrana skuplja i kvalitetnija onda se daje više, ako je jeftinija i nekvalitetnija onda manje.
Kome se daje sadekatu-l-fitr
Sadekatu-l-fitr se daje istim onim kategorijama kojima se daje i zekat. Allah, dž.š. kaže: ”Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.”(Et-Tevbe, 60.)
Sadekatu-l- fitr je najsigurnije dati onoj kategoriji koju preporuči vrhovni vjerski autoritet, jer smo na taj način svu odgovornost prebacili na njega. A ako bismo sami izabrali jednu od kategorija onda bismo lično bili odgovorni. A desilo se mnogo slučajeva kada se sadekatu-l-fitr davao pogrešnoj osobi, jer se njeno siromaštvo i procjenjivalo na osnovu onoga što je vidljivo, a ne stvarnog.
Baš zato smatram da je u ovom vremenu davanje i zekata i sadekatu-l-fitra za potrebe Islamske zajednice najvrednije i najsigurnije.
Da se sadekatul-l-fitr može dati u Islamsku zajednicu, odnosno u Bejtul mal, postoje kuransko-hadiski dokazi. Više pročitati na: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=19997:serijatska-utemeljenost-izdvajanja-i-prikupljanja-zekata-i-sadekatu-l-fitra-u-bejtul-mal&catid=201&Itemid=457
Kome se ne može dati sadekatu-l-fitr
Sadekatu-l-fitr se neće dati:
- Rodbini po uzlaznoj liniji: ocu, majci, djedu, neni i dalje ako su živi
- Po silaznoj liniji, pa makar i od kćeri: sinovima, unucima, unukama, a može se dati zetu, ako je siromašan, jer on nije dio rodbine, kao što može iz istog razloga dati i sinovoj ženi
- Muž neće dati ženi, niti žena mužu, i ako je siromašan, jer zajednički koriste stvari. Može se dati ostalim rođacima, kao što su braća, sestre, amidže, dajdže, tetke i njihovoj siromašnoj djeci.
Da li se sadekatu-l-fitr može dati kafiru ili velikom griješniku
Što se tiče davanja sadekatu-l- fitra kafiru ili velikom griješniku islamski učenjaci imaju podijeljena mišljenja. Ali većina njih smatra da je takvim zabranjeno davati sadekatu-l-fitr. Dokaz onih koji zabranjuju je hadis gdje se kaže: “…Obavijesti ih da im je Allah propisao zekat koji se uzima od njihovih bogataša i vraća njihovim siromasima”. Hadis ukazuje na to da se zekat uzima od muslimana i daje muslimanima
Prema tome kafirima i muslimanima koji od vjere nemaju ni namaza, ni posta… a pored toga piju alkohol, psuju, kockaju… je zabranjeno davati sadekatu-l-fitr, jer bi mi time nagradili njihovo griješenje. A Allah opet najbolje zna.
Neki od propisa vezanih za sadekatu-l-fitr
- Sadekatu-l-fitr je ibadet odvojen od posta, tako da je sadekatu-l-fitr dužan dati i onaj koji ne posti.
- Sadekatu-l-fitr nije dozvoljeno davati za bolnice, džamije dobrotvorne organizacije, osim ako ove ustanove daju siromasima.
- Kod izdavanja sadekatu-l-fitra obavezan je nijet.
- Supruga nije obavezna da izdvaja sadekatu-l-fitr za svoju djecu, makar joj muž bio siromašan. Ako to učini bolje je.
- Muž nije obavezan davati sadekatu-l-fitr za djecu svoje supruge iz njenog drugog braka.
- Dozvoljeno je više vitara dati jednom siromahu, kao i podijeliti na više njih.
- Nasljednici nisu dužni dati sadekatu-l-fitr za osobu koja je umrla, a nije oporučila da se za nju dadne nakon njene smrti. Ali ako hoće mogu to uraditi.