Dana 12. jula. 2014. godine (posle podne namaza) u sklopu ramaznskih aktivnosti, Džemata Donje Vukovije, dr. Asim Mehmedović je održao za prisutne džematlije ovog džemata stručno predavanje, na temu: “Post i zdravlje”. Predavanje je izuzetno dobro primljeno od strane prisutnih džematlija. U nastavku donosimo Vam kompletan tekst ovog izuzetno korisnog predavanja:
“Na prvi pogled može se činiti da post ima negativne posljedice po čovjeka, te da se na njega ponekad gleda, ali i na neke druge vjerske obrede, kao na besmisleni obred izgladnjivanja kojim se iskazuje odanost Bogu i vjeri mučenjem tijela i ugrožavanjem života. Medjutim, takav stav, posebno danas u modernom dobu, mogu imati samo neupućeni, neobrazovani ili zlonamjerni pojedinci. Danas je medicina toliko uznapredovala da može istraživati, izučavati i potvrditi značaj i koristi ili negativnosti koje sa sobom nose određeni „vjerski obredi“ u različitim vjerskim tradicijama, u ovom slučaju post.
-S obzirom na to da se u ovom radu bavimo pitanjem posta, prvenstveno onog propisanog muslimanima u Kur’anu, možemo primijetiti da medicinska istraživanja samo potvrđuju značaj i koristi obreda propisanih u Božijoj Objavi, a zajedno s ostalim znanostima potvrđuju istinitost navoda Objave i Poslanika, s.a.v.s. Kako je mogao Muhammed, s.a.v.s., koji nije znao pisati ni čitati, prije više od 1.400 godina znati kako se razvija ljudsko biće u utrobi majke, kako svaki čovjek ima razlicite oblike jagodica, što je medicina mnogo kasnije potvrdila. Objašnjenje je jedino da su to riječi Uzvišenog, Onoga Koji je stvorio i preko Poslanika, s.a.v.s., objavio ljudima. Mnoge od tajni Objave još se otkrivaju ili čekaju da budu otkrivene.
-Predmet ovog predavanja jedno je od čuda Objave koje je medicina potvrdila i koje koristi kao metodu liječenja mnogih bolesti, a to je post. Na post nailazimo u mnogim starim narodnim tradicijama i religijama kao i u svim trima monoteistickim religijama (judaizmu, kršcanstvu i islamu). Dok su se vjernici pridržavali strogih propisa posta, kao izraza odanosti i poštovanja prema Bogu i vjeri, medicina je otkrila mnoge koristi koje post ima za zdravlje čovjeka, time potvrdjujuci Božiju mudrost i višedimenzionalnost propisanih obreda.
Značaj i vrijednosti posta
Post se može definirati kao voljno uzdržavanje od jela (hrane), ili, od jela i pića, za određen vremenski period. U određenim tradicijama i religijama, kao što je kršćanska, post predstavlja sustezanje od određene vrste hrane (mrsne), dok u islamu post predstavlja potpuno ustezanje od hrane, pića ili bilo kakvog unošenja tvari u organizam, kao i ustezanje od tjelesnih užitaka, od zore do zalaska sunca. Medicinski post također podrazumijeva potpuno ustezanje od hrane i vode tokom dana, a s obzirom na težinu bolesti, traje od 6 do 40 dana. Što više, medicinska znanost napreduje, sve su češci glasovi o velikoj vrijednosti posta s medicinskog stanovišta. Sprovedene su mnogobrojne studije o koristima posta, dok su ga mnoge medicinske ustanove na Zapadu, uvidjevši višestruke koristi posta, počele primjenjivati u svojim bolnicama. U svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemacka i dr.) postoje klinike koje svoje pacijente liječe isključivo postom, a liječnici i izliječenih pacijenata s tih klinika tvrde da se čovjek nakon tretmana osjeća snažnijim, lakšim, pokretljivijim i mlađim za nekoliko godina.
-Profesor i liječnik Feodor Lukac iznio je da je post kao medicinska ustanova star koliko i čovječanstvo. Susreće se i u najstarijim civilizacijama i religijama. Zapisi u faraonskim hramovima i na papirusu govore da su i stari Egipćani upražnjavali post. Hipokrat (5. st. p.n.e.) je prvi napisao uputstvo za obavljanje posta i ukazao na njegovu medicinsku važnost, rekavši kako „Čovjek nosi ljekara u sebi. Ako tijelo nije očišćeno onda što ga više hraniš to mu više štetu nanosiš. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest. Treba zapamtiti: Sve što je suvišno protivno je prirodi!“ Potrebno je napomenuti da se pod bolesnikom ne smatra samo oboljeli. Čovjek može izgledati zdrav a da mu je njegova unutrašnjost puna otpadaka koje jedino gladovanje odstranjuje.
-Štaviše, čovjek nije jedino biće koje posti. Biolozi su ustanovili da sva živa bića prolaze kroz period svojevoljnog posta, bez obzira na dostupnost hrane. Poznato je da mnoge životinje imaju zimski san u kojem se potpuno ustežu od hrane i smanjuju tjelesnu aktivnost na minimum. Post je kod insekata zastupljen dok su u fazi larvi. Iz te faze oni izlaze mnogo vitalniji i aktivniji.
-Naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg nema zdravog i ispravnog života. Kod liječenja mnogih bolesti post se pokazao dosta uspješnom metodom, u prvom redu kod gojaznosti. Velikom poborniku mira Mahatmi Gandiju bilo je 64 godine kada je 1933. proveo svoj čuveni post. Prema nalazu liječnika, nakon deset dana posta njegovo se tijelo podmladilo i ojačalo.
-Americki liječnik Šelton, koji je bio veliki pobornik posta, preporučivao je uzdržavanje od jela u svrhu liječenja u trajanju od tri sedmice. Šelton u svojoj knjizi Le Jeune navodi više koristi od posta (islamskog, odnosno medicinskog):
- odmara tijelo i otklanja neke tegobe: olakšava rad probavnog sistema, jer se umanjuju masnoća i mokraćna kiselina u krvi. Povišena masnoca u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina može prouzrokovati kostobolju i artritis;
- olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje;
- izoštrava vid, čovjek poslije posta dva puta bolje vidi, a sam čovjek se mnogo bolje osjeća;
- uklanja toksine nagomilane u tijelu i sprečava apsorpciju tvari nagomilanih u crijevima;
- pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja;
- aktivira probavni sistem i pospješuje njegov rad;
- rastvara viša tvari nagomilanih u oboljelim tkivima;
- podmladjuje i revitalizira razne ćelije i tkiva;
- zaštićuje od gojaznosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine.
Mnogo je lakše zaštititi se nego se liječiti od gojaznosti.
- Tokom posta smanjuje se unos zasićenih masnoća koje su povezane s nastankom holesterola opasnog zbog toga što izaziva taloženje na zidovima krvnih sudova. Upravo zbog toga ovakva ishrana smanjuje rizik od nastanka lošeg holesterola. Medicinski je dokazano da post doprinosi liječenju sljedećih bolesti: gojaznosti, dijabetesa, povećanja napetosti arterija, upala probavnog sistema, kožnih bolesti, umanjuje masnoće…
- Post, također, sprečava stvaranje kamena u bubregu, zato što se u tom stanju povećava procent sodijuma u krvi, što sprečava kristalizaciju soli kalcijuma.
- Smanjenjem dotoka hrane u crijeva umanjuje se pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Takodjer, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata.
- Nadalje, ucvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili išcezavaju migrene, alergije, akne te PMS. Istraživanja su pokazala da se pacijenti koji pate od bolesti anemije s nedostatkom crvenih krvnih zrnaca, ili povećanjem bijelih, obično dobro liječe postom. Post pomaže kod brojnih hroničnih bolesti, poput: artritisa, astme, depresije, glavobolje, srčanih bolesti, povišenog pritiska, probavnih smetnji, lupusa, hroničnog umora, Crohnove bolesti, iritabilnog kolona, neuritisa, neuralgije, neuroze i mentalnih bolesti. Postom se pospješuje uništenje tumora.
- Posljedice posta su čišca koža, bolje raspoloženje i smanjena želja za procesuiranom hranom, a cjelokupni se organizam osvježava, obnavlja i podmlađuje.
Naučnici se slažu da zahvaljujuci postu tijelo usmjerava energiju s varenja hrane na druge značajne aktivnosti: zacjeljivanje rana, intelektualni rad i svladavanje bolesti. Razumljivo je da organizmu moramo omogućiti da odstrani suvišne štetne materije, preko isključivanja cijelog aparata kroz koji prolazi hrana, tj. postom. Za vrijeme posta prvo se razgradjuju i izgaraju ćelije koje su bolesne, oštećene, stare ili mrtve, naš organizam hrani se najlošijim materijalima u našem organizmu kao što su: mrtve nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oštećena tkiva, masne naslage.
Za prva tri dana posta naše tijelo počinje živjeti na vlastitim rezervama. Kada organizam nema potrebnu hranu, posebno bjelančevine i masti, on će izgorjeti i probaviti vlastita tkiva u procesu same probave. Za vrijeme posta, dok se stare ćelije i bolesna tkiva razgradjuju i izgaraju, podstiče se i ubrzava izgradnja novih zdravih celija.
-Gubitak težine pojedinih organa i tkiva za vrijeme posta izražen u procentima je: masnoća 97%, slezena 60%, jetra 53,7%, mišici 30%, krv 26%, bubrezi 25%, koža 20,6%, crijeva 18%, pluća 17,7%, gušterača 17%, kosti 13,9%, nervni sistem 3,9%, srce 3,6%.
-Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobadja taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz organe poput mozga, krvi i nerava, što dovodi do ovih kratkotrajnih pojava. Nakon tri do četiri dana posta počinju se trošiti rezerve bjelančevina i masnoća iz tijela. To se osobito može osjetiti po zadahu i mirisu tjelesnih izlučevina (znoj, mokraća…). Nakon trećeg dana posta mnogo je lakše podnijeti glad jer tijelo počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje. Drugi stupanj posta (3. do 7. dan) uključuje čišcenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Gotovo svako ko posti osjeća se isto nakon prva dva dana ne osjeća glad i ima više energije.
-Naučne studije pokazale su da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno nam ukazuje da „onaj ko posti ramazan i iza njega šest dana mjeseca ševvala, bit de nagrađen kao da je postio cijelu godinu.“ Nauka je dokazala da onaj ko isposti trideset i šest dana u godini, uklanja iz svog tijela otrove koji se nagomilaju tokom cijele godine.
-Post s velikim uspjehom liječi ne samo tijelo već uspješno lijeci i dušu i psihu čovjeka. On predstavlja neku vrstu psihoterapije. Psihoterapeut Martin Kojc u svojoj je knjizi napisao da post omogućava duhovnu transformaciju čovjeka, jer ga post „oslobadja zamišljenih materijalnih veza i doprinosi da živi u skladu s duhovnim sferama.“
S aspekta duhovnog zdravlja, post sputava duševne prohtjeve i strasti, pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabog promišljanja. Postom jačamo volju i navikavamo se na strpljenje. Postač trpi glad dok je pred njim ukusno jelo, trpi žeđ, a pred njim je hladna voda, a niko mu ne pomaže osim njegove jake volje. Njemački psiholog pisao je o jačanju volje, tvrdeći u svojoj studiji da je post najuspješnije sredstvo za to. Stvarni post privodi čovjeka smirenju, te stvara i akumulira novi psihički potencijal za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama.
U isto vrijeme, post ima i socijalni aspekt jer se prisjećamo i suosjećamo sa svim napaćenim, gladnim i iznemoglim time što dijelimo iste osjećaje s njima. Post smekšava srca bogatih i podstiče ih na pomaganje i udjeljivanje siromašnim.
Razlika izmedju posta i gladi te posta i dijete
Treba napraviti razliku izmedju posta i gladi. Postiti znači dobrovoljno prestati jesti, na način na koji priroda ima mogućnost izbaciti iz organizma sve otrove i nekorisne ostatke. Glad počinje trenutkom kada sve strane materije budu izbačene iz organizma. Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane. Poznato je da čovjek može živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do različitih procesa koji dovode do nervnih poremećaja ishrane u srednjem mozgu, što utjece na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Ovdje se vidi važnost ograničavanja posta na period od zore do zalaska sunca. Dreanik i njegovi asistenti 1964. godine ukazali su na nekoliko negativnih posljedica od neprekidnog posta (više od 30 do 40 dana), što je potvrdjeno i vjerskom zabranom neprekidnog posta.
Koristi posta
Ima mnogo mudrosti i koristi u postu, a koji su vezani za bogobojaznost. Njegovo značenje je da ako se čovjek drži halala u nadi da zaradi Allahovo zadovoljstvo, i zbog strah od Allahove kazne, na taj način mu postaje lakše da odustane od harama. Ako nečiji stomak osjeća glad, mnogi drugi njegovi organi to neće osjećati, ali ako je neko punog stomaka, onda njegov jezik, oči, ruke i spolni organ osjećaju glad. Post vodi ka pobjedi nad šejtanom, kontroliše prohtjeve i štiti organe. Kada postač osjeti glad, on proživljava ono što siromašni proživljavaju svaki dan, pa tako on suosjeća sa njima, i udjeljuje im da utole glad. Slušati o gladnima, nije isto što i djeliti glad sa njima, isto kao što ni jahač ne razumije pješaka, sve dok sam ne sjaše i ne prohoda. Post vježba želju da se izbjegnu prohtjevi i čuva od grijeha. Pomaže ti da pobjediš svoju prirodu, i da se odvojiš od svojih navika. Vježba te također da budeš tačan i organizovan, samo kad bi ljudi to razumjeli. Post je oblik jednistva muslimana, kad cjeli ummet posti i mrsi istovremeno. Post daje veliku priliku daijama, onima koji druge pozivaju u islam. U ramazanu mnogi dolaze u džamije, mnogo je onih koji su tu po prvi put, ili koji nisu bili u džamiji dugo vremena, pa im se u ovom mjesecu srca otvore, i zato treba iskoristiti priliku, i pozivati ih na lijep način, držati pogodne dersove, govoriti korisne riječi, potpomagati se na dobročinstvu i takvaluku. Daija ne bi trebao da se poptuno preda drugima, a da na sebe zaboravi.
Mnogi učenjaci našeg vremena posvetili su pažnju pojašnjenju zdravstvenih koristi islamskog posta oslanjajući se u tome na dostignuća (otkrića) savremene medicine. Organizovali su posebne seminare i kongrese na kojima su govorili o znanstvenoj nadnaravnosti Kur’ana i njegovih propisa. Iznijeli su naučne činjenice koje potvrđuju pozitivan uticaj posta na sve dijelove tijela te njegovo izrazito potpomaganje u liječenju stomačnih bolesti.
* Ovdje je bitno napomenuti da cilj navođenja zdravstvenih koristi posta nije podsticaj ljudi na post zbog zdravstvenih razloga, nego povećanje ubjeđenja vjernicima i podsticanje slabih duša na ozbiljno razmišljanje o Allahovoj vjeri, veličini, mudrosti i nadnaravnosti njenih propisa.
– Pravo značenje arapske riječi es-sawm (post) jeste biti na odmoru. To znači da gastro-crijevnom traktu, genitalijama, jeziku, očima, ušima, itd., dajemo odmor. Vrijeme prolaska hrane od usta do kraja debelog crijeva je 14 sahata. U tom periodu dok postimo i sebi uskraćujemo sve užitke, hrana dopire do stomaka i digestivnog sistema. Zapravo, post je dodatna sigurnost za regeneracijski proces tijela.
– Proces regeneracije tijela i mozga, uključujući molekule memorije, započinje kada je tijelo odmorno, naročito tokom perioda dubokog spavanja. Spavanje tokom Ramazana je mnogo intenzivnije od spavanja u drugim periodima. Dva sahata spavanja tokom Ramazana je puno slađe i ljepše od nekoliko sahata u drugim situacijama. Post značajno uvećava slast spavanja, te smanjuje sanjanje koje se aktivira tokom brzog pokrertanja očiju (REM) dok spavamo. Zato je puno korisnije starijim ljudima da poste jer je njihovo normalno vrijeme spavanja, u nepostačkom stanju, mnogo manje.Post je Božija naredba jer ga je Allah propisao u Kur’anu. Obzirom da muslimanski post ne prelazi 14 sahata dnevno, normalno i stabilno stanje tijela je rezultat koordiniranog psihološkog mehanizma. Zato su gotovo svi biohemijski rezultati u laboratoriji normalni. Tokom posta, serum magnezijum je povećan Magnezijum ima kardio-zaštitne efekte i koristi se u prevenciji i liječenju srčanih napada.
• On u sebi sadrži anti-plateletalne osobine i štiti od proširenja ugruška.
• posjeduje stabilizator membrane koji utiče na protok sodijuma/potazijuma/kalcijuma u nivo membrane. Zato on štiti od srčanih i moždanih disritmija.
• Post, preko korisnih efekata magnezijuma, sprječava formiranje atherome i rastvara atheromatične pločice koje su odgovorne za srčane napade i udare. Stoga, post uzima aktivno učešće u podmlađivanju tijela putem mnogobrojnih kanala.
• On povećava vlaknastu (fibrinolitičnu) aktivnost krvi koja vodi prevenciji i raspadanju novih ugrušaka.
Ramazan pruža zdrav duh i zdravo tijelo. Tokom posta lučenje viška hormona preko hipofiznih žlijezda je uvećano. Jer postoji anabolični hormon za sintezu proteina i collagena koji proizvodi pozitivnu ravnotežu azota. On, također, stimulira erythropoiesis i collagenu sintezu.Tokom posta, namaza i raznih duhovnih iskustava u Ramazanu, određene endogene supstance se preko mozga i kičmene moždine oslobađaju u tijelu. Te supstance se zovu opoidi. Oni uključuju enkephaline i ednorphine koji su odgovorni za euforiju, spokojstvo i vedrinu tokom tog perioda.Endorphini i enkephalini su prirodni eliminatori boli. Endorphini mogu biti odgovorni za ugodno osjećanje kojeg dosta ljudi osjeća nakon napornog vježbanja. Endorphini i enkephalini se deriviraju iz beta-lipotropina. Prilikom oslobađanja on se cijepa i formira tri glavna aktivna produkta koji se nazivaju meta-enkephalini, gamma-endorphini i beta-endorphini.Beta-endorphini su najaktivniji. Oni su negdje 20 puta jači od morphina. Uz njihovo dejstvo eliminiranja boli ovi narkotični analgetici uzrokuju jaki osjećaj euforije. Taj osjećaj je dijelom odgovoran za psihološko ponašanje određenih osoba koje poste.
Drugi mehanizmi smanjuju osjećaj boli blokirajući njegov prijenos u mozak. Da bi se preinačio osjećaj boli, mozak i kičmena moždina oslobađaju specijalne neuro-odašiljače koji se zovu endorphini i enkephalini. Te hemikalije se miješaju sa transmisijom impulsa boli pa, posjedujući receptore nervnih ćelija, traže da se impulsi šalju preko sinapse.
Takvim načinom impuls boli je manje uspješniji, tako da endorphini i enkephalini mogu znatno umanjiti osjećaj boli. Oni, u krajnjim okolnostima, jako velike povrjede mogu učiniti bezbolnim. Ako se, recimo, atleta povrijedi tokom napornog takmičenja, vojnik tokom borbe, ili osoba koja posti, možda neće primijetiti ranu, sve dok se njihov napor ne završi. To se dešava zato što mozak proizvodi nenormalno veliku količinu endorphina ili enkephalina u periodima intenzivnog stresa, uzbuđenja ili posta.
Zaključak
Post je jedna od najstarijih metoda liječenja i očuvanja zdravlja. Sam je Hipokrat savjetovao bolesnima da umjesto medikamentima svoje tijelo i dušu liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošcu i čistim zrakom. Post podrazumijeva izbjegavanje uobičajene hrane ili potpuno njeno izbjegavanje tokom određenog duljeg ili kraćeg razdoblja u svrhu tjelesnog i psihičkog čišcenja i obnavljanja te aktiviranja unutarnjih potencijala našega organizma za samoizlječenje.
Islamski (medicinski) post privukao je pažnju velikog broja medicinskih strucnjaka na Zapadu. Dr. Dewey je napisao knjigu Iscjeljujući post, a o postu su pisali i dr. Holbrook, Shelton, H. Lutzner i drugi. čuveni liječnik postom dr. Riedlin s pravom je nazvao post „operacijom bez noža“.”
