Iz našeg džemata
2013 – Na ahiret je preselio Poljaković Salkan.
Molimo Allaha dž.š. da našim umrlim oprosti grijehe, smiluje im se i uvede ih u džennet.
Historija Bosne i Hercegovine
1984 – Zatvorene XIV Olimpijske igre u Sarajevu
Na ceremoniji zatvaranja Zimske olimpijske igre Sarajevo 1984 tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch izjavio je da je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. „Doviđenja, drago Sarajevo“, bile su riječi Juana Antonia Samarancha. Igre su trajale od 8. do 19. februara 1984. godine. Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja. Maskota Vučko postala je simbol olimpijskog duha, a borilišta poput Jahorine, Bjelašnice i Zetre ušla su u sportsku historiju. Posebno su upamćeni trijumfi Torvilla i Deana u umjetničkom klizanju te Jure Franka, koji je Jugoslaviji donio prvu zimsku olimpijsku medalju.
Islamska historija
887 – Umro je Ibn Madže
Na današnji dan umro je hadiski učenjak Ibn Madže. Sastavio je posljednju od šest kanonskih zbirki hadisa, Sunen Ibn Madže, napisao Kitab al-Tafsir, knjigu tefsira i Kitab al-Tarikh, knjigu historije i manifestaciju svog znanja i učenosti. Posljednje dvije knjige, koje su hvalili učenjaci poput Ibn Kathira, više ne postoje.
1908 – Rođen je Dr Muhammad Hamidullah
Na današnji dan u Hyderabadu je rođen dr. Muhammad Hamidullah, stručnjak za hadise i islamsko pravo i akademski autor. Kao plodan pisac, napisao je preko stotinu knjiga na engleskom, francuskom, njemačkom, arapskom i urdu jeziku, te oko 1000 naučnih eseja i članaka o različitim aspektima islama. Također je preveo Kur’an na francuski jezik.
Svjetska historija
356 – Zatvaranje paganskih hramova
Rimski car Konstancije II naredio je zatvaranje paganskih hramova širom Rimskog carstva. Ovaj čin predstavljao je važan korak u procesu kojim je kršćanstvo postalo dominantna religija Carstva, dok su tradicionalni rimski kultovi potisnuti i zabranjeni. To je bio dio dugotrajnog prijelaza iz antičkog politeizma u kršćansku civilizaciju Evrope.
1473 – Rođen poljski astronom Mikolaj Kopernik
Poznat kao Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke. Umjesto ptolomejskog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je poslije istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji – polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svijeta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete – uspostavio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i druge planete se kreću po putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere je posljedica kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka NJutna o kretanju nebeskih tijela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posljedice i za ostale prirodne nauke i cjelokupan duhovni razvoj čovječanstva. NJegovo učenje je, uz mnoštvo sljedbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije, imalo i mučenike – Đordana Bruna je sud inkvizicije poslao na lomaču, a Galileo Galilej, pod prijetnjom smrti, morao da svoje učenje proglasi kao zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva djela kojima je osnova bilo Kopernikovo učenje. Djela: „Commentariolus…“, „De revolutionibus orbium coelestium“.
1878 – Edison i fonograf
Američki izumitelj Thomas Edison dobio je patent za cilindrični fonograf – prvi uređaj koji je mogao snimiti i reproducirati ljudski glas. Ovaj izum označio je početak industrije snimanja zvuka i otvorio vrata modernoj muzičkoj, radijskoj i medijskoj kulturi.
1914 – „Dijete poštom“
Četverogodišnja Charlotte May Pierstorff poslana je vozom putem američke poštanske službe iz Idaha do kuće svojih baka i djeda. Udaljenost je bila oko 73 milje (približno 117 kilometara). Putovala je vozom uz poštanskog službenika koji je bio porodični prijatelj. Roditelji su za “poštarinu” platili 53 centa i osiguranje od 50 dolara. Ovaj neobičan događaj ostao je zapamćen kao najpoznatiji slučaj tzv. „djeteta poštom“, u vrijeme kada su poštanske usluge bile fleksibilnije nego danas.
1915 – Operacije na Galipolju i Dardanelima
Tokom Prvog svjetskog rata britanska i francuska flota započele su napad na Dardanele, strateški morski prolaz koji povezuje Egejsko more s Mramornim morem i dalje prema Istanbulu. Cilj je bio slomiti Osmansko carstvo i otvoriti pomorski put prema Rusiji. Kampanja na Galipolje pretvorila se u jednu od najtežih i najkrvavijih operacija rata. Saveznici su pretrpjeli ogromne gubitke, a osmansku odbranu predvodio je tada relativno nepoznati oficir Mustafa Kemal Atatürk, koji je kasnije postao osnivač moderne Turske. Bitka je postala temelj nacionalnog identiteta Turske, ali i Australije i Novog Zelanda (ANZAC trupe).
1945 – Bitka za Iwo Jimu
U završnoj fazi Drugog svjetskog rata američke snage iskrcale su se na japansko ostrvo Iwo Jima. Ostrvo je imalo izuzetnu stratešku važnost kao baza za bombardovanje Japana. Borbe su trajale 36 dana. Japanska vojska pružila je žestok otpor iz mreže podzemnih tunela i bunkera. Gotovo svi japanski vojnici su poginuli, dok su američki gubici bili među najvećima u ratu na Pacifiku. Fotografija podizanja američke zastave na planini Suribači postala je jedna od najpoznatijih ratnih slika 20. stoljeća – simbol pobjede, ali i cijene rata.
1994 – Libija uvela primjenu šerijatskog zakona
Godine 1994. Libija pod vodstvom Muammar Gaddafi proglasila je formalnu primjenu šerijatskog prava u pravnom sistemu te uvela islamski kalendar u državnu administraciju. Ovaj potez bio je dio šire Gadafijeve ideološke politike, kojom je pokušavao spojiti islamske principe s vlastitim političkim konceptom „Treće univerzalne teorije“. Međutim, u praksi je pravni sistem ostao mješavina revolucionarnih komiteta, državne kontrole i selektivne primjene vjerskih normi.
2024 – Najsjajniji poznati objekat u svemiru
Godine 2024. međunarodni tim astronoma identificirao je najsjajniji do sada poznati kvazar – J0529-4351. Riječ je o kvazaru udaljenom oko 12 milijardi svjetlosnih godina, što znači da ga vidimo onakvim kakav je bio dok je svemir bio star svega oko 1,5 milijardi godina. Njegova svjetlost procjenjuje se na oko 500 triliona puta veću od sjaja Sunca. U njegovom središtu nalazi se supermasivna crna rupa mase približno 17 milijardi puta veće od mase Sunca. Smatra se da ta crna rupa svakodnevno “proguta” količinu materije ekvivalentnu jednoj zvijezdi poput našeg Sunca. Energija koju kvazar emituje nastaje dok se materija spiralno kreće prema crnoj rupi, zagrijava do ekstremnih temperatura i oslobađa ogromne količine zračenja – jače nego čitave galaksije. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je ovaj objekt godinama bio pogrešno klasificiran kao obična zvijezda zbog svoje izuzetne svjetline. Tek preciznijim spektroskopskim analizama potvrđeno je da je riječ o ekstremno snažnom kvazaru. Ovakvi objekti pomažu naučnicima da bolje razumiju kako su se formirale prve galaksije i kako su crne rupe u ranoj fazi svemira mogle tako brzo narasti do ogromnih dimenzija.
Međunarodni dan
Svjetski dan kitova – Obilježava se u znak sjećanja na 19. februar 1986. godine, kada je na snagu stupio moratorij na komercijalni kitolov koji je proglasila Međunarodna komisija za kitolov. Cilj je zaštita kitova od izumiranja, očuvanje morskih ekosistema i podizanje svijesti o opasnostima zagađenja i klimatskih promjena.
Poruka dana
Gradimo, učimo i čuvajmo, jer ono što danas stvaramo sutra postaje historija.
Napomena: Ako neko ima važan, zanimljiv, interesantan… događaj vezan za današnji datum, posebno iz naše lokalne zajednice, slobodno neka napiše kako bismo ga uvrstili i sačuvali od zaborava.