Definicija i razvoj umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija (AI) je sposobnost mašina, posebno računarskih sistema, da obavljaju zadatke koji inače zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Ovi zadaci uključuju prepoznavanje govora, donošenje odluka, vizuelnu percepciju i prepoznavanje obrazaca. Pojam je prvi put skovan 1956. godine na Dartmouth konferenciji, koju su organizovali John McCarthy, Marvin Minsky, Nathaniel Rochester i Claude Shannon. Od tada, AI se razvijala kroz različite faze, od osnovnog prepoznavanja uzoraka i algoritama za pretragu do današnjih naprednih neuronskih mreža i dubokog učenja.
Primjene umjetne inteligencije
Umjetna inteligencija se koristi u mnogim područjima, uključujući:
- Zdravstvo: Dijagnostika bolesti, personalizovana medicina, robotske hirurgije…
- Finansije: Analiza tržišta, automatizovano trgovanje, procjena kreditnog rizika…
- Transport: Autonomna vozila, optimizacija ruta, prediktivno održavanje vozila…
- Obrazovanje: Personalizovani planovi učenja, automatska ocjena zadataka, tutorstvo zasnovano na AI…
- Industrija: Automatizacija proizvodnih procesa, prediktivno održavanje, optimizacija lanca snabdijevanja, vojna industrija…
- Zabava: Preporuke sadržaja, generativna umjetnost, virtualni asistenti…
Koristi umjetne inteligencije
- Efikasnost i produktivnost: Automatsko obavljanje ponavljajućih zadataka.
- Poboljšana tačnost: Smanjenje ljudskih grešaka u kritičnim područjima poput medicinske dijagnostike.
- Personalizacija: Prilagođavanje usluga i proizvoda prema potrebama korisnika.
- Poboljšano donošenje odluka: Analiza velikih količina podataka za donošenje informisanih odluka.
- Opasnost: Obavljanje nekih izuzetno opasnih i rizičnih poslova za čovjeka npr. deminiranje….
Opasnosti umjetne inteligencije
- Gubitak radnih mjesta: Automatizacija može dovesti do smanjenja potrebe za ljudskom radnom snagom.
- Etnički i socijalni problemi: Pitanja pristrasnosti algoritama i privatnosti podataka.
- Sigurnosni rizici: Potencijalna zloupotreba od strane zlonamjernih aktera.
- Egzistencijalna prijetnja: Dugoročna briga o superinteligentnim mašinama koje bi mogle nadmašiti ljudsku kontrolu.
Stav islamskih učenjaka
Islam potiče na inovacije i izume i okružuje te naučne inovacije etičkim okvirima zasnovanim na reformama i ne nanošenju štete sebi ili drugima. Jedno od tih sredstava je i umjetna inteligencija.
Dakle, da li je njeno korištenje dozvoljeno po šerijatu ili zabranjeno?
Šejh dr. Muhamed Hammoud el-Nedždi kaže: “Umjetna inteligencija kao nauka nije problematična sve dok ne sadrži šerijatski zabranjene stvari i dozvoljena je jer ima koristi za čovječanstvo. Prema našoj šerijatskoj doktrini, sve stvari su u osnovi dozvoljene i halal sve dok se ne pojavi dokaz o njihovoj zabrani, prema općem značenju Allahovih riječi: ‘I potčinio vam je šta je na nebesima i šta je na Zemlji, sve od Njega’ (Džasijja, 13.).“
Dr. el-Nedždi je naglasio da je sve što je korisno dozvoljeno je, jer su dokazi ukazali na to, a sve što je štetno zabranjeno je, jer su se dokazi na njegovoj zabrani. Sve Božije odredbe osiguravaju dobrobit robovima na oba svijeta, a ciljevi šerijata nisu ništa drugo nego postizanje istinske sreće za njih. Naprimjer, robot je mehanički uređaj napravljen u obliku čovjeka, unaprijed programiran da može obavljati određene zadatke bilo u kućama ili fabrikama i slično, i ima memoriju za primanje i davanje informacija u određenom području. Najčešće su zadaci za koje je programiran teški, opasni ili precizni, poput traženja mina, uklanjanja radioaktivnog otpada ili izvođenja preciznih ili teških industrijskih zadataka. Nema sumnje da je to dozvoljeno zbog velike koristi za ljude. Međutim, ako je svrha za koju je stvoren ovaj uređaj šerijatski zabranjena ili vodi ka pokvarenosti, tada je haram i nije dozvoljeno koristiti ga u te svrhe. Dodao je da rebamo obratiti pažnju na tekstove koji upozoravaju na izradu slika koje prikazuju ljude i druga bića s dušom, te kaznu za one koji se bave ovim poslom. Zabrana pravljenja kipova je utvrđena šerijatom, jer su oni jedan od najvećih uzroka širka prema Allahu, Gospodaru svjetova, jer su uzrokovali nevjerstvo većine naroda. To moramo imati na umu.
Dr. Rašid al-Aleimi kaže: „Umjetna inteligencija je nova nauka za širu javnost, ali ne i za specijaliste među učenjacima, jer postoji već decenijama, a nedavno je dopuštena za širu javnost. Ovdje se govori o specifičnom aspektu, a to je pitanje šerijatske presude o dozvoljenosti ili zabrani bavljenja ovom novom naukom. Poznato je u šerijatskim pravilima da su transakcije koje ljudi koriste, uključujući eksperimentalne nauke, u osnovi dozvoljene. Ne možemo smatrati zabranu osnovom u početku, jer je osnovna presuda dozvoljenost. Međutim, ako se ova tehnološka inovacija približi šerijatskoj zabrani, tada se presuda mijenja. Nema sumnje da ova nauka ima mnoge koristi koje se ne mogu zanemariti, uključujući olakšavanje proizvodnje u fabrikama i laboratorijama, kroz stvaranje preciznih uređaja koji koriste umjetnu inteligenciju i smanjuju greške u modernim proizvodima, ili u izvođenju hirurških operacija, ili spašavanju života u opasnim situacijama. Ovo potvrđuje dozvoljenost bavljenja ovom naukom. S druge strane, potrebno je obratiti pažnju na njene opasnosti, uključujući tehnologije koje simuliraju slike poznatih osoba ili donositelja odluka, ili stvaranje glasa sličnog bilo kojoj osobi, te obmanjivanje ljudi, što ulazi u prevaru i narušavanje istine i mišljenja, ili korištenje u nemoralnim stvarima ili kršenju zakona države, ili narušavanje privatnosti ljudi i otkrivanje njihovih tajni. U tim slučajevima, presuda je zabrana. Stoga je potrebno promatrati je prema zakonskim propisima.Također, korištenje umjetne inteligencije može onemogućiti istraživačko razmišljanje kod istraživača na postdiplomskim studijama, jer se oslanjaju na umjetnu inteligenciju za pripremu istraživanja u kratkom vremenu, čime se gubi istraživačka vještina. Stoga je od izuzetne važnosti brzo donijeti zakone koji regulišu korištenje ove nove nauke kroz uspostavljanje strogih zakona i primjenu mjera cyber sigurnosti. Na kraju, kažem da ova nauka ima veliku korist, ali s druge strane može donijeti štetu i zlo državama ili ljudima u cjelini.”
Prof. Dr. Yasir Qadhi kaže: “Tehnologija umjetne inteligencije može donijeti velike koristi čovječanstvu, ali također nosi sa sobom odgovornost za etičko korištenje. Islamski zakon naglašava važnost namjere (niyyah) i etičkih principa u svim aspektima života.”
Šejh Haitham al-Haddad kaže: “Umjetna inteligencija predstavlja ozbiljne izazove za ljudsko društvo, posebno u pogledu privatnosti, etičnosti i potencijalne zloupotrebe. Islamska etika zahtijeva da budemo oprezni s tehnologijama koje mogu imati dalekosežne negativne posljedice. Bez odgovarajuće regulacije i nadzora, upotreba UI može biti štetna i dovesti do nepravde i zloupotrebe.”
Zaključak
Prema principima islamske etike, ključno je da se osigura da razvoj i primjena AI ne nanosi štetu pojedincima ili društvu te da se koristi u skladu sa islamskim vrijednostima pravde, milosrđa i očuvanja ljudskog dostojanstva.