Definicija kriptovaluta
Riječ “kripto“ dolazi od riječi “kriptiranje“ ili šifriranje, a to je matematički pristup zaštite informacija. Kriptovalute su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografiju radi sigurnosti. One nemaju fizički oblik poput papirnog novca, već postoje samo u digitalnom obliku. Njih kreiraju i koriste pojedinci ili grupe u cijelom svijetu putem posebnih softvera. Kreiraju se na naprednim principima matematike i računarskog inženjerstva, zbog kojih ih je gotovo nemoguće “probiti” te na taj način duplicirati ili krivotvoriti. Vrijednost kriptovaluta utvrđuje se iz sekunde u sekundu na osnovu ponude i potražnje i imaju promjenjivi kurs s glavnim svjetskim valutama, poput eura i dolara, a poznatije kriptovalute mogu se mijenjati na posebnim online tržištima. Najpoznatija kriptovaluta je Bitcoin, ali postoje i mnoge druge, poput Ethereum, Ripple, i Litecoin.
Nastanak i historijat kriptovaluta
Prva kriptovaluta, Bitcoin, stvorena je 2009. godine od strane anonimne osobe ili grupe poznate pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin je nastao kao odgovor na finansijsku krizu iz 2008. godine, sa ciljem da pruži decentralizovan i transparentan sistem za prijenos vrijednosti bez potrebe za posrednicima poput banaka. Od tada, kriptovalute su doživjele značajan rast i razvoj, uz uspostavljanje mnogih novih kriptovaluta i blockchain tehnologija.
Vrijednost jednog Bitcoina 2010. godine iznosila je 0.003 američkih dolara, a u maju 2018. cijena tog istog jednog Bitcoina iznosila je preko 9.000 dolara, polovinom aprila 2021. godine vrijednost jednog Bitcoina prelazila je 60.000 dolara, u augustu 2021. cijena jednog Bitcoina iznosi 49. 005.19 dolara. Današnja vrijednost Bitcoina (31. juli 2024.) iznosi približno $67,810.87
Islamski način poslovanja
Islamski poslovni principi temelje se na poštovanju moralnih i etičkih vrijednosti propisanih šerijatom. Ključni principi uključuju:
- Riba (kamata) – Zabranjena je zarada na osnovu kamate. U Kur’anu se kaže: “O vi koji vjerujete, bojte se Allaha i ostavite ono što je preostalo od kamate, ako ste vjernici.” (El-Bekare, 278).
- Gharar (neizvjesnost) – Zabranjena je prekomjerna neizvjesnost u poslovanju. Poslanik Muhammed, a.s., je rekao: “Onaj koji vara nije od nas.” (Muslim).
- Maysir (kockanje) – Zabranjeno je sudjelovanje u poslovanju koje uključuje kockanje. U Kur’anu se kaže: “O vi koji vjerujete! Vino i kocka… gnusoba su, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.” (El-Maide, 90).
- Zaradi putem stvaranja vrijednosti – Zarada treba biti rezultat stvarnog rada i stvaranja vrijednosti. Islam potiče na rad i trud kao sredstvo zarade. Poslanik Muhammed, a.s., je rekao: “Niko nikada nije pojeo bolji obrok od onoga koji je zaradio svojim rukama.” (Buhari).
Šerijatski stav o kriptovalutama
Pitanje dozvoljenosti ili nedozvoljenosti kriptovaluta u islamu je složeno i još uvijek predmet rasprave među islamskim učenjacima. Islamski učenjaci po pitanju kriptovaluta zauzeli su tri različita stava, neki od njih su ih zabranili, drugi su suzdržani, a treći su ih dozvolili. Prije nego što iznesemo njihove stavove vrijedno je napomenuti da su svi oni složni da su neke kriptovalute zabranjene, budući da su osmišljene kako bi se koristile u nečemu što je vjerom zabranjeno, kao što je kriptovaluta sexcoin i titcoin.
Učenjaci koji dozvoljavaju kriptovalute:
To mišljenje zastupa Abdullah Es-Silmi, Najif El-Adžmi, Usame Es’ad Ebu Husein…
- Muhammad Abu-Bakar: Kriptovalute kao što su Bitcoin ne uključuju kamatu (riba), što ih čini prihvatljivima prema islamskim principima. Decentralizacija i transparentnost blockchain tehnologije mogu smanjiti mogućnosti za prevaru i korupciju. Također, Bitcoin je priznat kao sredstvo razmjene i skladište vrijednosti.
- Haitham al-Haddad: Decentralizirana priroda kriptovaluta i transparentnost njihovih transakcija čini ih kompatibilnim s islamskim principima. Uslovi za poslovanje bez ribe, gharara i maysira mogu biti ispunjeni ukoliko se investicije provode na odgovoran način.
Argumenti za Dozvoljenost:
- Univerzalno pravilo u islamskom pravu da je svaka stvar u svojoj osnovi dozvoljena i ostaje na toj dozvoli sve dok validan argument ne potvrdi suprotno.
- Kriptovalute su imovina koja u islamskom pravu ima vrijednost uzimajući u obzir njihovo stvarno stanje te da se kriptovalutama kupuju druge valute, roba i usluge.
- Kriptovalute načelno obavljaju funkcije novca i tradicionalnih valuta iako ih nisu izdale države i vlade, a ne postoji u ekonomiji niti u šerijatu ograničenje koje bi ih zabranilo.
- Kriptovalute ne uključuju kamatu kao tradicionalni finansijski sistemi, što ih čini prihvatljivijima prema islamskim principima.
- Kriptovalute nude decentralizaciju i transparentnost, što može smanjiti mogućnosti za prevaru i korupciju.
Instituacije i učenjaci koji zabranjuju kriptovalute:
To je stav Generalnog vijeća za islamska pitanja Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipatskog Vijeća za fetve, Palestinskog Vijeća za fetve, Uprave za vjerska pitanja Turske, zatim učenjaka koji su individualno istraživali ovo pitanje od kojih su Abdullah el-Meni’, Ali Džumu’a, Kehlan b. Nebhan el-Harusi, Abdussadik b. Halkan.
- Taqi Usmani:Tržište kriptovaluta je vrlo nestabilno i neizvjesno, što predstavlja oblik gharara. Visoka volatilnost i spekulativna priroda kriptovaluta može se smatrati oblikom kockanja (maysir). Nedostatak regulacije može dovesti do zloupotreba i prevara, što je protivno islamskim principima poštenog poslovanja.
- Assim Al-Hakeem: Kriptovalute nisu podržane stvarnom imovinom i ne ispunjavaju sve kriterije za halal transakcije. Nepostojanje centralne vlasti ili tijela koje regulira kriptovalute povećava rizik od prevara i nesigurnosti, što je protivno islamskim principima poslovanja.
Argumenti za zabranu:
- Novac može izdavati samo vlast tj. država.
- Kriptovalute su obavijene velom nepoznanice.
- Anonimnost korisnika kriptovaluta pospješuje nezakonite radnje, pranje novca, ucjene, izbjegavanje poreza, crno tržište, trgovinu internacionalno zabranjenom robom, kao što je oružje, droga, ljudski organi i sl.
- Nagle i velike promjene vrijednosti kriptovaluta čine ih nestabilnim i nepouzdanim, a ophođenje njima liči kocki i hazardu.
Analogno svemu navedenom možemo kazati da se kriptovalute dozvoljavaju uz uvjete koji će ih ograničiti na stanje potrebe i minimizirati nepoznanice i rizik, a to su dva uvjeta:
- Da se ne koriste za špekulacije, nego samo u situaciji kada za njima postoji potreba, kao što je kupovina robe i usluga, transfer novca i sl..
- Da ophođenje s kriptovalutama ne bude potpuno anonimno, na način da strana s kojom se posluje bude transparentna i pouzdana. Ovaj propis odnosi se na kriptovalute poput Bitcoina, a kriptovalute koncipirane na drugi način mogu imati različit status, naročito ukoliko se minimiziraju nepoznanice i rizik u ophođenju s njima.