Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.
Danas je 10. februar 2017. gregorijanske godine, odnosno 10. džumadel-ula 1438. hidžretske godine.
Poslanik Muhammed a.s. je rekao: ”Neka je ponižen onaj u čijem se prisustvu ja spomenem, a on ne prouči salavat na mene!“
Poslanik a.s. kaže: „Iman se sastoji od šezdeset i nekoliko dijelova, a i stid je dio imana.“ (Buharija)
Čitajući web porale naišao sam na sljedeći zabrinjavajući podatak: „Od 4274 osobe koje su u 2015. godini umrle u Tuzlanskom kantonu, 75% ih je umrlo od kardiovaskularnih oboljenja, podaci su Analize zdravstvenog stanja stanovništva Tuzlanskog kantona koju je uradilo kantonalno ministarstvo zdravstva u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i zdravstvenim ustanovama u TK.“
Braćo, postoje mnogi faktori rizika za kardiovaskularna oboljenja, a oni se dijele u dvije skupine, i to:
- Faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti na koje ne možemo uticati (šećerna bolest, hipertenzija, genetika….) i
– Faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti na koje možemo uticati (alakohol, cigarete, ishrana, stres, sikirancija, depresija….)
Braćo, ono na što nemožemo uticati, ono protiv čega se ne možemo boriti, jeste genetika…., tako ako uzrok naše bolesti bude genetika mi nećemo biti odgovorni ni pitani pred Uzvišenim Allahom dž.š. Ali, ono na što možemo uticati, protiv čega se možemo boriti, jeste alkohol, cigarete, ishrana, stres, sikirancija, depresija…, tako da ako uzrok naše bolesti bude nešto od ovoga, a mi se nismo pokušali boriti protiv toga, bit ćemo odgovorni i pitani pred Uzvišenim Allahom dž.š.
Ljudi koji su stalno napeti izloženi su većem riziku od moždanog udara nego njihovi opušteniji vršnjaci, zaključak je opservacione studije Univerzitetske bolnice San Karlos u Madridu.
Strah i stres povećavaju rizik od infarkta za 27 % – isti efekat na srce ima i pet popušenih cigareta dnevno. Istraživač Medicinskog centra Univerziteta Kolumbija Safija Ričardson ističe da je za zdravlje srca najvažnije da se čovjek dobro osjeća i da sve što doprinosi smanjenju stresa doprinosi i zdravlju srca.
Braćo, nabolji život, najsretniji život, jeste život strpljivih i zahvalnih Allahovih robova.
Samo strpljiv i zahvalan Allahov rob zna da “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi, ‐ to je Allahu, uistinu, lahko” (El‐Hadid, 22.) „Reci: ‘Dogodit će nam se samo ono što nam Allah odredi, On je Gospodar naš.'” (Et‐Tevba, 51.)
Braćo, ono što nas je snašlo nije nas moglo mimoići, a ono što nas je mimoišlo nije nas moglo snaći. Ako se ovo uvjerenje ugnijezdi u našoj duši i osjećajima, iskušenje ćemo doživljavati kao dar, patnju kao blagodat i sve događaje kao znakove Allahove ljubavi, jer koga Allah dž.š. voli, On ga iskušava. U ovom slučaju nećemo se sikirati zbog bolesti, skore smrti, novčanih nedaća ili gubitka doma.
Samo strpljiv i zahvalan Allahov rob zna da nam Allah neće ništa uskratiti, a da nam umjesto toga ne podari još bolje, ako sve to strpljivo podnesemo i nadamo se Njegovoj nagradi. Dokaz za to je hadis koji glasi: “Kome uzmem voljenu osobu, pa on to strpljivo podnese, u zamjenu ću mu pokloniti Džennet. Kome uzmem sina, pa to strpljivo prihvati, imat će kuću u vječnosti.”
Samo strpljiv i zahvlan Allahov rob zna da bol nije kazna nego nagrada.
Allah dž.š. kaže: „ Njih neće zadesiti ni žeđ, ni umor, ni glad na Allahovu putu, niti će stupiti na neko mjesto koje će nevjernike naljutiti, niti će ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve neće kao dobro djelo upisano biti ‐ Allah zaista neće dopustiti da propadne nagrada onima koji čine dobro” (Et‐Tewba, 120.)
Kao što vidite strpljivost za iman (vjeru) je isto što i glava za tijelo. Strpljivost je u svakom slučaju korisna za čovjeka, ali je i nešto najteže čovjeku. Koliko smo se puta uvjerili u to? Koliko smo se puta strpili, pa nam je bilo dobro, a koliko smo se puta pokajali zbog žurbe i brzog reagovanja?
Saburiti (strpiti se) može samo onaj ko je zaslužio Allahovu blizinu i Allahovu Milost, a naš Poslanik Muhammed a.s. nam je najbolji primjer za to. Njega su posipali izmetom, trnje mu pod noge podmetali, u lice ga udarali. Toliko ga je odbacio njegov narod, da je jeo lišće. Prognan je iz Mekke. Razbili su mu sjekutiće, njegovu ženu su potvorili. Ubijeno je sedamdeset njegovih prijatelja, izgubio je svu djecu, osim Fatime. Poslanik a.s. je vezao kamen za svoj stomak zbog gladi. Govorili su da je čarobnjak, vračar, luđak i lažljivac. No, od svega toga Allah ga je sačuvao i učinio još jačim i poštovanijim.
Braćo, nemoguće je živjeti bez iskušenja. Ono je najbolje čišćenje za dušu i srce.
Poslanik a.s. kaže: „Sahati bolesti, čiste sahate griješenja.“
Kada razmislimo o prijašnjim poslanicima i vjerovjesnicima, vidjet ćemo kako je Zekerija a.s. ubijen, Jahja a.s. zaklan, kako je Ibrahim a.s. bačen u vatru.
Ovim stazama išli su i ostali prvaci našeg ummeta. Omer je izboden, Osman ubijen iz zasjede, Alija je ranjen. Mnogi imami bili su bičevani, učenjaci zatvarani i dobri ljudi mučeni. Ali ne brini, jer iskušenje je sastavni dio života svakog vjernika.
Allah dž.š. kaže:
أَمْ حَسِبْتُمْ أَن تَدْخُلُوا الْجَنَّةَ وَلَمَّا يَأْتِكُم مَّثَلُ الَّذِينَ خَلَوْا مِن قَبْلِكُم ۖ مَّسَّتْهُمُ الْبَأْسَاءُ وَالضَّرَّاءُ وَزُلْزِلُوا حَتَّىٰ يَقُولَ الرَّسُولُ وَالَّذِينَ آمَنُوا مَعَهُ مَتَىٰ نَصْرُ اللَّهِ ۗ أَلَا إِنَّ نَصْرَ اللَّهِ قَرِيبٌ
“Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali — uzviknuli: ‘Kada će već jednom Allahova pomoć!?’ Eto, Allahova je pomoć zaista blizu!” (El‐Bekara, 214.)
Zbog toga dragi brate, ne brini! Ako si siromašan, pa neke ljude more brojni dugovi. Ne brini ako nemaš auto, pa neki su ljudi invalidi bez nogu. Ne brini, ako si se razbolio, znaj da je mnogo onih koji su godinama okovani za bijelu postelju i bolesnički krevet. Ne brini, ako si izgubio dijete, pa ima i onih koji su izgubili brojnu djecu u samo jednoj nesreći. Ne brini brate, jer ti si musliman, vjeruješ u Allaha, Njegove poslanike, knjige, meleke, Sudnji dan i Njegovo određenje. Ne brini! Ako si nešto zgriješio, pokaj se. Ako si kakav prijestup uradio, čini istigfar. Ako si nešto pokvario, popravi. Milost Božija beskrajna je, kapije su Njegove širom otvorene, oprost nema granica, a On, uistinu, pokajanja prima.
Ne brini! Jer tako ćeš u svoju dušu unijeti nemir, poremetiti nerve i život. Briga će ti samo san oduzimati i noći mučnima učiniti. Jedan je pjesnik kazao: “Postoje boli koje čovjeka do krajnje granice dovode, a kod Allaha ključevi se svih problema nalaze. Pate nas jadi i baš kad pomislimo da nam nema izlaza Allah nam spasenje podari iz Svog rahmeta beskrajna.”
I na samom kraju ove hutbe ispričat ću vam jednu jako poučnu priču koju prenosi autor knjige „Spas od nevolja“.
Jadan mudri čovjek je bio iskušan nekom teškom nedaćom. Tom mudracu došli su prijatelji žaleći ga i izražavajući mu saučešće, a on im je kazao: “Spravio sam lijek od šest sastojaka za svoju bol.” Oni ga upitaše: “Kakav je to lijek i kakvi su to sastojci, vrli prijatelju naš?”
“Prvi sastojak jeste bezuvjetno i iskreno povjerenje u Uzvišenog Allaha, sika. Drugi je moje uvjerenje da će se sve određeno desiti. Treći, strpljenje je najbolje sredstvo za one koji su u tugu zapali. Četvrti, ako ne strpim, šta da činim?! Peti, može biti i gore od ovoga u čemu sam sad. Šesti, svakog trena može doći spas i izlaz iz teške situacije. Eto, prijatelji moji, to čini moj lijek za tugu i tegobu.”
Bože naš, utječemo Ti se od tuge i brige, nemoći i lijenosti, škrtosti i kukavičluka, mučna duga i ljudskog zla. AMIN!!!