Kada želi da počne namaz, klanjač staje okrenut prema Kibli, zanijetivši namaz svojim jezikom i svojim srcem.
Veli imam Osman ez-Zejlei’ el-Hanefi u svojoj knjizi Tebjin el-hakaik šerh Kenz ed-dekaik: “I šart (uvjet) je da svojim srcem zna koji namaz klanja, što podrazumijeva da je, u najmanju ruku, sposoban da odgovori bez razmišljanja ako ga neko o tome upita. Što se tiče njegovog izgovaranja (nijeta), to nije uslov (šart), ali je lijepo to uraditi kako bi se ujednačila njegova odluka”.
Rekao je imam El-Merdavi el-Hanbeli u El-Insaf: “Mustehabb (pohvalno) je izgovoriti nijet u sebi. To je mišljenje kojeg je su obradili u okviru sporednih propisa i kategorički ga zastupali: Ibn Abidan, Et-Telhis, Ibn Temim i Ibn Rezin. Zerkeši je kazao: To je prioritetnije mišljenje kod velikog broja kasnijih učenjaka.”
Nakon izgovorenog nijeta klanjač će proučiti tekbir, izgovarajući riječi Allahu ekber. Istovremeno će dignuti ruke naspram donjeg dijela ušiju, a žena naspram ramena.
Malik b. Huvejris prenosi da je Allahov Poslanik a.s. kada bi klanjao izgovorio tekbir, dizao ruke naspram ušiju. (Muslim) Predaje koje govore da je Poslanik a.s. dizao svoje ruke naspram ramena ne kose se s ranije pomenutom. Kada palci budu uporedo sa donjim dijelom ušiju, korijeni šaka će biti uporedo s ramenima ili vrlo blizu. Na to upućuje hadis od Abdul-Džabira b. Va’ila i od njegovog oca da je vidio Poslanika a.s. kada je ustao da klanja kako je digao ruke. Bile su mu naspram ramena, a palci naspram ušiju. Zatim je izgovorio tekbir. (Ebu Davud)
Ruke se dižu samo kod određenih mjesta.
Ibni Fesih, kada nabraja mjesta gdje se dižu ruke kaže da je propisano: feth, kunut, id, istesleme, Saffa, Merva, Arefat i džemrat tj. kod otpočinjanja namaza, učenja Kunut-dove kod vitr namaza, kod tekbira bajramom, kod selama Hadžerul-esveda, na Saffi i Mervi i na dva zadržavanja, na Arefatu i Minni i kod bacanja kamenčića. Hanefije kažu: „Zadnje što je Poslanik a.s. činio bilo je ostavljanje podizanja ruku u namazu, osim kod početnog tekbira.“ Džabir ibni Samure prenosi: „Allahov Poslanik a.s. istupi ispred nas jednog dana i reče: ‘Šta mi je? Primjećujem da vi dižete ruke poput repova azgin konja, smirite se u namazu’“ (Muslim) Abdullah ibn Mes’ud je rekao: „Eto, da vam klanjam kako je klanjao Allahov Poslanik a.s. I on je klanjao, a nije podizao ruke osim na početku namaza.“ (Tirmizi)
Dozvoljeno je onome ko ne može da počne namaz na arapskom da to učini na svom jeziku, ali učenje u namazu mora biti na arapskom.
Za vrijeme kijama muškarac će staviti desnu na lijevu ruku ispod pupka, a žena ruku na ruku ispod grudi.
Sehl b. Sa’d kaže: „Ljudima je naređivano da muškarac stavlja desnu ruku na svoju lijevu u toku namaza.“ (Buhari)
Kabisa b. Hulb od svog oca prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik a.s. nas je predvodio u džematu i obuhvatio je lijevu ruku desnom.“ (Tirmizi)
Alija r.a. kaže: „Sunnet je staviti ruku na ruku u namazu ispod pupka.“ (Ahmed i Ebu Davud)
Odmah nakon tekbira klanjač uči Subhaneke, zatim Euzu i Bismile, Fatihu i nešto iz Kur’ana, a najmanje tri kratka ajeta. Nakon proučene Fatihe, amin treba izgovoriti tiho.
Vail b. Hudžr prenosi da je klanjao s Allahovim Poslanikom a.s., pa kada je stigao do „gajril magdubi ‘alejhim veled-dallin“, rekao je amin, i učinio to tiho. (Ahmed, Ebu Davud idr.)
Zatim izgovara tekbir (Allahu ekber) saginjući se na ruku’u. Stavit će ruke na koljena, oslanjajući se na njih, raširit će prste, ispružiti leđa i poravnjati ih sa stražnjicom ne spuštajući glavu niti je dižući.
Tu će izgovoriti subhane rabbijel-‘azim, najmanje tri puta, a poželjno i više. Zatim će se vratiti sa ruku’a, izgovarajući semiallahu limen hamideh, dodajući, Rabena ve lekel hamd i smirit će se u uspravnom položaju. Potom će izgovoriti tekbir i spustiti se na sedždu. Sedždu će učiniti stavljajući na zemlju koljena, ruke i lice, spuštajući čelo i nos na zemlju. Učit će na sedždi subhane rabbijel-e’ala, najmanje tri puta, a poželjno i više. Raširit će ruke za vrijeme sedžde, ako nije gužva, odignuti stomak od nogu, a krajeve nožnih prstiju okrenuti prema Kibli. Žena će se skupiti, neće širiti svoje ruke i spojit će stomak uz noge, jer je to za nju pristojnije.
Poslanik a.s. je prošao pored dvije žene koje su klanjale i rekao im: „Kada budete na sedždi, pripojite svoje tijelo uz zemlju, jer žena po tom pitanju nije kao muškarac.“. (Ebu Davud)
Potom diže glavu, izgovarajući tekbir. Smirit će se na sjedenju između dvije sedžde, kao na sjedenju za tešehhud. Na ovom kratkom sjedenju će uputiti dovu, moleći za oprost, Allahummagfir li verhamni ve ‘afini vehdini verzukni. Zatim će izgovoriti tekbir i učiniti drugu sedždu, kao i prvu. Nakon toga ustaje, učeći tekbir, ne oslanjajući se rukama na zemlju, dok potpuno ne ustane.
Na drugom rekatu uči Bismilu, Fatihu, nesšto iz Kur’ana. Zatim čini ruku’ i sedždu kao što je radio na prvom rekatu.
Nakon završetka sedždi od drugog rekata, sjeda, stavljajući lijevu nogu ispod stražnjice, a uspravljajući desnu nogu, okrećući uspravne prste prema Kibli. Desnu ruku stavlja na desnu nogu, a lijevu na lijevu, pružajući prste i stavljajući njihove krajeve na koljena.
Abdullah ibn Abdullah ibn Omer kaže: „Vidio sam Abdullah ibn Omera u namazu kako sjedi na stegnu, a izbacio nogu na stranu, pa sam i ja to uradio. Tada sam bio mlad, pa mi je Abdullah ibn Omer to zabranio i rekao: ‘Sunnet je u namazu da uspraviš desnu nogu, a podviješ lijevu.’ Ja sam rekao: ‘I ti ovo radiš?’ On mi odgovori: ‘Moje noge to ne podnose.’“ (Buhari)
Učit će u sebi tešehhud i kod izgovaranja šehadeta podići će kažiprst desne ruke, a ostale prste će skupiti.
Prenosi se od Abdullaha Ibn Zubejra da bi Vjerovjesnik a.s. davao znak svojim prstom kada bi učio šehadet i ne bi ga pokretao. (Nesai)
Na farzovima, vitru i pritvrđenim sunnetima neće učiti ništa iza tešehhuda na prvom sjedenju, nego odmah ustaje na treći rekat.
Na trećem i četvrtom rekatu, ako je namaz od tri ili četiri rekata, uči samo Bismilu i Fatihu na farzovima.
Na drgom sjedenju radi isto što i na prvom. Nakon tešehhuda uči salavate, a poslije njih uči neku od dova koje je učio Poslanik a.s.
Zatim selami na desnu i lijevu stranu, tako da se vidi bjelina njegovih obraza, izgovarajući: „Es-selamu ‘alejkum ve rahmetullah, zanijetivši da poselami one na njegovoj desnoj i lijevoj strani. Nakon toga se prouči tri puta estagfirullah i onda se izgovori Allahumme entes-selamu ve minkes-selam tebarekte ja zel-dželali vel ikram.
Kada bi Poslanik a.s. završio namaz proučio bi istigfar tri puta, a zatim bi rekao Allahumme entes-selamu ve minkes-selam tebarekte ja zel-dželali vel ikram. (Muslim)
Klanjač treba na trećem rekatu vitr namaza i svih ostalih nafila, uz Bismilu i Fatihu proučiti nešto iz Kur’ana.
Na prvom sjedenju kod četverorekatnih nepritvrđenih sunneta će proučiti salavate, a kada ustane na treći rekat uči Subhanke i Euzu…, kao što je radio na prvom rekatu.