Najhrabriji u davanju fetvi je onaj sa najskromnijim znanjem

Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige,poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.
Danas je 09. oktobar 2015. gregorijanske godine, odnosno 25. Zul-hidždže 1436. hidžretske godine.
Poslanik a.s. kaže: „Iman se sastoji od šezdeset i nekoliko dijelova, a i stid je dio imana.“ (Buharija)
Braćo, jedan od sastavnih dijelova imana tj. vjerovanja je traženje nauke i ulaganje truda na tom putu. Kolika je vrijednost nauke u našoj vjeri najbolje nam pokazuje i činjenica da je prva naredba bila: sticanje znanja. Allah dž.š. je od nas prvo tražio da učimo, pa tek onda da klanjamo, postimo, dajemo zekat, idemo na hadždž itd. Zašto? Zbog toga draga braćo što učen čovjek zna kako na najbolji mogući način robovati Allahu. Učen čovjek nikada sebi neće dopustiti da ode tamo nekom „hodži“ da mu zapiše, jer učen čovjek zna da njemu jedino Allah može pomoći i niko više. Dok čovjek koji ne zna on i pored svoje dobre želje uradi milion grijeha i to grijha koji izvode iz vjere. A kad izađe iz vjere džabe mu onda i namaz i post i zekat i hadždž.
Allah dž.š.u Kur’anu kaže: „A Allaha se boje od Njegovih robova učeni.“ (Fatir, 28.)
Abdullah ibn Mubarek je upitan: „Da te je Allah nadahnuo znanjem da ćeš večeras umrijeti, šta bi radio u toku dana?“ Abdullah odgovori: „Tražio bih znanje.“
Poslanik a.s. kaže: ”Allah neće dići znanje uzimajući ga iz ljudskih grudi, već usmrćujući učene ljude, pa kada ne ostane ni jedan učenjak, ljudi će za predvodnike uzeti neznalice, koji će biti pitani i davat će fetve bez znanja, pa će tako otići u zabludu, a i druge će odvoditi u zabludu.“
Zar nas braćo ovaj hadis nije stigao? Danas često možemo vidjeti ljude koji raspravljaju o vjeri, tumače ajete i hadise, a isti ti ne znaju kako se ponašati u WC-u, ne znaju koji su sunneti prilikom korištenja istog. Zar to nije apsurd?
Sahnun ibn Se’id je rekao: „Najhrabriji u davanju fetvi je onaj sa najskromnijim znanjem.“
Abdur-Rahman ibn Ebi Lejla je rekao: „Poznavao sam stotinu i dvadeset ensarija Allahovog Poslanik a.s., pa kada bi neko od njih bio upitan o nečemu, volio je da njegov brat umjesto njega odgovori na postavljeno pitanje, a ako se radilo o citiranju hadisa, volio je da njegov brat to uradi umjesto njega.“
Braćo, znajte da nije grijeh i sramota reći: „Ne znam.“ Grijeh i sramota je dati odgovor na pitanje koje ne znamo. Š’abiju je rečeno.“Zar se ne stidiš da na mnoga pitanja koja su ti upućena odgovaraš s ‘Ne znam’?“ On odgovori: „Ni Allahova odabrana stvorenja, meleki, nisu se stidjeli svojih riječi kada su upitani o onome što ne znaju: ‘Hvaljen neka si Ti, mi znamo samo ono čemu si nas Ti podučio…’“
Ebu Derda je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika a.s. da kaže: ‘Ko bude slijedio put traženja nauke, Allah će mu olakšati put prema džennetu. Zaista meleki postavljaju i prostiru krila onome koji traži nauku iz zadovoljstva s tim njegovim činom. Prednost učenog čovjeka nad pobožnjakom je kao prednost punog mjeseca nad zvijezdama. Za oprost grijeha učenjaku moli sve što je na nebesima i Zemlji, pa čak i ribe u morskoj dubini. Učenjaci su nasljednici Allahovih poslanika, a poslanici nisu u nasljedstvo ostavili ni dinara ni dirhema, nego su ostavili znanje, pa ko se toga prihvati, prihvatio se onoga što je najvrednije.’“
Ibn Mubarek kaže: „Za ispravno traženje nauke je potrebno četvero: slobodno vrijeme, novac, pamćenje i bogobojaznost.“
Naša djeca hvala Bogu imaju vremena na pretek. Bog im je dao pamet. Ako budu posjećivali redovno mekteb i džamiju velika je vjerovatnoća da će steći i bogobojaznost. Jedino što nekoj djeci nedostaje jeste novac. Ali hvala Bogu ja znam mnogo ljudi u našem džematu kojima je Bog dao novac, pa se za nadati da će ti isti ljudi pomoći djecu koja zaslužuju, stipendijama ili jednokratnom pomoći. Ulaganje u obrazovanje naše djece jeste ulaganje na Allahovom putu, a svi vi dobro znate kolika je vrijednost žrtvovanja svog imetka na Allahovom putu.
Ja braćo od vas ne tražim da pomažete samo djecu koja pohađaju medresu, nego i ostalu našu djecu koja pohađaju i druge škole. Jer kao što je farz izučavati vjeru, farz je izučavati i medicinu, mašinstvo… Jer zamislite da su svi hodže, ko bi nas liječio? Ko bi nam popravljao auta? Ko bi učio djecu u školi? Kao što vidite svaka nauka je vrijedna, pogotovo ona čiji je kadar u nedostatku.
Veliki broj nas smatra da se nauka traži samo dok smo mladi, dok kada ostarima onda je sramota ići po bibliotekama, školama i mektebima. Ovo je braćo pogrešno razmišljanje i sa svjetskog i sa vjerskog stanovišta. Svugdje u svijetu je normalno da ljudi čitaju dok se voze u autobusu, samo se kod nas u Bosni za takvog kaže: ‘Ja budale.’
Amerikanka Marie Hunt je u svojoj 103. godini diplomirala, odnosno završila fakultet. U Americi ovo nije ludost, nego nešto čime se treba ponositi. E zbog toga je Amerika draga braćo danas svjtska sila broj 1.
Hasana el-Basrija je upitano o čovjeku koji je napunio osamdeset godina svog života, da li njemu priliči da se u tim godinama obrazuje. Hasan odgovori: „Ako mu priliči da živi, onda mu priliči i da se obrazuje.“

I na kraju draga braćo poslušajte savjete Imama Gazalija svom učeniku:
“O sinko moj, davanje savjeta je lahko, ali je teško prihvatiti savjet, jer je onome koji nije navikao na njega gorkog okusa. Zaista, onaj koji stekne znanje, a ne radi po njemu, imat će dokaz protiv sebe kao što je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Čovjek koji će imati najžešću kaznu na Sudnjem danu je alim koji se sam nije okoristio svoj im znanjem.
‘O sinko moj, ne budi onaj koji je švorc u pogledu dobrih djela niti kao onaj čiji je fond ibadeta prazan. Budi uvjeren da znanje samo po sebi ne daje rezultate, kao što je primjer čovjeka koji u pustinji ima uza se deset indijskih sablji a u susret mu krene ogroman i zastrašuj ući lav, pa da li mu te sablje mogu išta pomoći ako ih ne upotrijebi? Tako je i sa znanjem i djelovanjem, nema koristi u jednome bez drugoga.
O sinko moj, kad bi stjecao znanje stotinu godina i sabrao hiljadu djela, nećeš s time biti spreman da ti se ukaže Allahova milost, osim s praktičnom primjenom naučenog. Allah, dž.š., kaže: ‘Čovjeku pripada samo ono što sam uradi.
‘O sinko moj, ako ne budeš radio, nećeš dobiti ni nagradu, jer je znanje koje ne prate djela – ludost, a djelo se ne može ispravno izvršiti bez adekvatnog znanja, stoga je oboje neophodno. Zaista, samo znanje neće te danas udaljiti od grijeha, a niti će te sutra spasiti od vatre. Pa ako se danas ne potrudiš radeći dobra djela, kazat ćeš na Sudnjem danu: ‘ Vrati nas da radimo dobro! ‘, pa će ti se reći: ‘O ti, već si bio tamo, pa si došao ovamo.”‘
Gospodaru naš, molimo Te povećaj nam znanje.