“Kada se Kur’an uči, vi pažljivo slušajte.” (El-E’araf, 204)
Imam Ahmed je kazao: ”Učenjaci imaju jednoglasan stav da se ovaj ajet odnosi na učenje Kur’ana u namazu”, te hadisa Allahovog Poslanika, a.s.: ”Kada imam uči, vi slušajte” (Muslim).
Hanefije smatraju da muktedija nece uciti nista od Kur’ana na kijamu, pa ni Fatihu!
To temelje na predaji Dzabira b. Abdullaha, Abdullaha b. Omera, Ebu Se’ida el-Hudrija, Ebu Hurejre, Abdullaha b. Abbasa i Enesa b. Malika, radijellahu annum, u kojoj se kaze:
“Ko klanja za imamom, ucenje imamovo je istovremeno i njegovo ucenje!”
(Hadis biljezi ibn Madze u Sunenu, Derekutni u Sunenu, Taberani, ibn Ebi-šejbe i Tahavi, IbnTejmije ga smatra jakom a el-Busiri autenticnom predajom).
Slicne izjave dalo je jos oko 80 ashaba.
Hafiz Tahavi iznosi vise predaja koje idu u prilog i prvog, i drugog i treceg stava. Uz naprijed spomenutu predaju, koja ide u prilog hanefijskoj pravnoj skoli, on navodi predaju Ali b. ebi Taliba, r.a, sa potpunim senedom, u kojoj se kaze:
“Ko uci iza imama, on ne postupa po urodenoj prirodi/lfitretu!
(šerhu meansil asar slicno navodi i H. Šapur u komentaru na Buharijin sahih)
Alkame prenosi da je Abdullah b. Mes’ud, r.a, rekao:
“Kamo srece da su onom koji uci Kur’an za imamom usta napunjena zemljom!” (šerhu meansil asar)
Abdullah b. Miksem kaze da je pitao Abdullaha b. Ome-ra, Zejda b. Sabita i Dzabira b. Abdullaha, radijellahu annum, o tome da li treba uciti za imamom u namazu, pa su mu odgovorili:
“Ne ucite nista za imamom u namazu! (šerhu meansil asar)
Ebu Hamza kaze da je pitao Ibn Abbasa, r.a: “Hocu li
uciti za imamom? Odgovorio je: Ne!” (isti izvor)
Nafi’ prenosi da je, kada bi Abdullah b. Omer, r.a, bio upitan: “Da li ce neko uciti za imamom?”, odgovarao: “Kada neko od vas klanja za imamom, imamovo ucenje mu je dovoljno!” Sam Abdullah b. Omer, r.a, nije ucio za imamom! (isti izvor)
Zanimljivo je da imam Ahmed, za hadis koji smo ranije citirali: Nema namaza onaj ko ne prouci Fatihu, smatra da se to odnosi samo na onoga koji klanja pojedinacno, a ne za imamom! On kao dokaz za to uzima hadis Dzabira b. Abdullaha, r.a, u kome se kaze: “Ko klanjajuci, makar na jednom rekatu ne prouci Fatihu, taj nema namaza, izuzev ako je klanjao za imamom! (Tirmizi)
Medutim, i pored toga, kako zakljucuje imam Tirmizi, Imam Ahmed je izabrao ucenje Fatihe, pa i kada osoba klanja za imamom!
Ebu Hanife, pak, smatra da za imamom nista ne treba uciti, svejedno da li se radi o namazima u kojima se uci naglas, ili, pak, o namazima u kojima se uci usebi. (vidi o tome: El-Mubarekfuri Tuhfetu-l-ahvazi)
To hanefijska pravna skola, pored hadisa koji su naprijed citirani, argumentira i na kur’anskom ajetu:
A kad se uči Kur’an, vi ga slušajte i šutite da biste bili pomilovani.” (El-Araf, 204)
Hanefije su Kur’anske riječi vi ga slušajte protumacili kao obavezu muktedije da sluša imamovo učenje u namazu kada ga on uči naglas a Kur’anske riječi / i šutite kao zabranu učenja muktedije u namazu u kojima imam uči usebi. (Tuhfetu-l-ahvezi)
(Iz knjige, Ebu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu, dr.Šefik ef. Kurdic)