Piše: Salkan Jukanović
Poštovana braćo i sestre, djeco i omladino, već smo u posljednjoj trećini mjeseca ramazana, u trećini koja je štit od džehennemske vatre, koja je selamet – spas, ako Bog da, za sve one koji dane ovog mubarek mjeseca provode u ibadetu Gospodaru svjetova.Jedan od načina na koji se čovjek čisti jeste svakako i izvršavanje četvrtog islamskog šarta – zekata kao i davanje sadekatul-fitra.
Čovjek kada daje zekat na svoju imovinu, on time ne samo da izvršava ovaj farz, ne samo da čisti svoj imetak od harama, nego time čak čisti i svoju dušu.
Mi svi znamo da je čovjek sklon da voli ovaj dunjaluk i njegove ukrase, da voli biti imućan, da ima dosta para, lijep dom i auto itd.
Međutim, ako čovjek ne posjeduje efikasno oružje da se bori protiv ove ljubavi, niti ima način na koji je ograničava, ona će prijeći u škrtost, pohlepu, oholost i pretjeranu slijepu ljubav prema materijalnim dobrima. Zekat i sadekatul-fitr su upravo jedan od načina putem kojih vjernik čisti svoju dušu i ne dozvoljava da se u njegovom srcu nastanu ove opake i razarajuće bolesti.
Zekat je, kako smo već kazali, jedan od šartova – stupova islama. Na preko 80 mjesta u Kur’anu zekat i namaz su spojeni. Veoma često kada se govori o namazu govori se i o zekatu, što jasno ukazuje da onaj koji obavlja namaz mora da daje i zekat.
Uzvišeni Allah kaže: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i moli se za njih, molitva tvoja će ih sigurno smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna. Zar ne znaju oni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo On prihvata milostinje, i da je samo Allah Onaj koji prašta i da je On milostiv?!” (Et-Tevbe, 103-104)
Ovi kur’anski ajeti jasno govore da zekat spada u temeljne dužnosti vjere. Božiji Poslanik s.a.v.s., je rekao: “Islam počiva na pet temelja: Svjedočenju da nema drugog Boga osim Allaha, obavljanju namaza, postu mjeseca Ramazan, davanju zekata iobavljanju hadža.” Onaj koji nema nešto od ovoga navedenog, znači da mu fali jedan ili više stupova u njegovoj kući islama, a imamo i onih kojima fali kompletan temelj.Allahov Poslanik, s.a.w.s., kaže: Nema dana u kome ljudi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih jedan govori: Bože, nadoknadi onome ko dijeli, a drugi govori – Bože, uništi onoga ko ne dijeli!
Uzvišeni Allah nas poziva: Dijeli, o čovječe, i Ja ću tebi udijeliti! (Ahmed b. Hanbel) Imetke koje posjedujemo nisu naši – nego su Allahovi. Čovjek nije vlasnik imetka, vlasnik je Allah, dž.š., koji je Ganijj – Onaj koji je Bogat i Neovisan, a čovjeku je imetak darovan i dat na korištenje. Čovjek je, dakle, nosilac, odnosno, čuvar tog emaneta. Ukoliko je čovjek svjestan darovanog mu emaneta od Uzvišenog Gospodara, on se, kada vidi da je postao jak i bogat, neće osiliti, imetak neće rasipati, ali neće ni škrtariti, nego će umjeren biti.
Uzvišeni Allah, iz hikmeta – mudrosti samo Njemu znane, nekoga učini siromašnim a nekoga bogatim. Siromaštvo jeste iskušenje. Bogatstvo, pored toga što je blagodat i ono je iskušenje. Njime Uzvišeni Stvoritelj iskušava bogate – obavezom – da pomognu siromašne.
I pored jasnih naredbi za izdvajanjem i davanjem zekata, među vjernicima je znatan broj onih koji ne izvršavaju ovu obavezu. Onima koji ne izdvajaju zekatom propisani dio imovine, Allah, dž.š., će takvima, još na ovom svijetu, uskratiti Svoje blagodati, što možemo dokučiti, iz Poslanikovih riječi: Nijedan narod neće zanemariti obavezu davanja zekata a da Allah, dž.š., neće taj narod staviti na iskušenje glađu.
Halifa Ebu Bekr r.a., je rekao: „Tako mi Allaha kada bi mi samo jedno jare uskratili koje pripada “Bejtul-malu” (državnoj blagajni – fondu za podjelu zekata) bio bih u stanju protiv njih povesti bitku.“
Vođen tom odlukom, na temelju Kur’ana i sunneta, u svojstvu poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini po ovlastima iz menšure, po kojoj su muslimani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, te Bošnjaci izvan domovine članovi jedne Zajednice, obznanjujem da je izdvajanje zekata i sadekatu-l-fitra u fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obaveza (farz) svakog muslimana i muslimanke, proistekla iz Kur’ana, sunneta i idžma’a (koncenzusa) naše Zajednice
Božiji poslanik, s.a.v.s., kaže: “Vaše imetke osigurajte zekatom, a bolesne liječite sadakom.” Ili: “Allah ne prima ni iman, a ni namaz bez zekata.” Dakle, onaj tko ne daje zekat, njegov iman i namaz su u pitanju.
Zašto je tako? Pa mi znamo da za namaz treba čistoća. Ako u jednom buretu imate određenu količinu čiste vode i u nju padne makar malo nečistoće, sva je voda zaprljana. Isto tako, ako čovjek ne da zekat iz svog imetka taj imetak je nečist, te na taj način čovjek hrani sebe i svoju porodicu onim što mu je zabranjeno – haramom.
Zekat nije porez koji se daje državi, jer je usporedo sa zekatom u doba hilafeta bio i porez. Zekat je obavezno davanje jednog dijela imovine iz viška imovine siromašnim muslimanima i islamskim institucijama.
Zekat se ne daje na: odjeću, na hranu, stan, namještaj, oružje, knjige, osnovna sredstva za proizvodnju, na inventar, kancelarijski pribor, vakufsku imovinu, kuću, auto, ono što je neophodno u poslu, kao ni na imovinu koja ne dostiže vrijednost nisaba.
Zekat se daje na: novac i to pod uvjetom da taj novac predstavlja čovjeku višak preko njegovih potreba, da potraje cijelu godinu i da dostiže vrijednost nisaba. Nisab tj. vrijednost na koju se mora dati zekat ove godine je 2777 eura, što znači da svi oni koji imaju više od ove vrijednosti, zatim da je ta vrijednost bila u toku godine stalna bez umanjivanja dužan je da dadne 2,5% od ukupne vrijednosti koju posjeduje: prema tom izračunu godišnji zekat može iznositi najmanje 146KM i to je kako bismo kazali donja granica a gornja takoreći i ne postoji. Zatim, zekat se daje na zlato i srebro. Visina nisaba za zlato je 91,60 gr. a za srebro 641, 50. Kada ukupna količina zlata ili srebra dostigne svoj nisab dužni smo dati zekat i to 2,5%.
Zekat se daje na poljoprivredne proizvode nakon berbe i to 10% od ukupnog roda. Zatim se daje na stoku, ovce, koze, goveda i deve. Zekat se daje i na rude, šume energiju i na trgovačku robu.
Nisab za Ramazan 1435.god.iznosi 5431 KM ili 2777€.
Kada govorimo o zekatu najčešće se spominje davanje zekata na novac, na zlato i srebro, trgovačku robu, stoku i poljoprivredne proizvode. Kada bi se zekat davao samo na navedeno nikada u islamskom svijetu ne bi bilo siromaštva.
Ne dati svoj zekat je izuzetno veliki grijeh jer Uzvišeni Allah kaže: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrtali, iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!” (Et-Tevbe: 34-35)
A naš Poslanik s.a.v.s., kaže: “Kome Allah dž.š., bude dao imetak, a on ne bude na njega davao zekat, predočit će mu se njegov imetak u liku zmije otrovnice čija je glava ogoljena i ima na glavi dvije crne mrlje. Ona će mu se obaviti oko vrata na Sudnjem danu, ščepati ga za donju vilicu i reći će: ’Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje bogatstvo’, a zatim je Poslanik s.a.v.s., citirao 180 ajet sure Ali-Imran: ”Neka oni koji škrtare u onome što im je Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vrat obješeno ono čime su škrtarili, Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.”
Sva materijalna davanja su ispit čovjekovog imana, koliko tko voli svoju vjeru i koliko ju je spreman pomoći, te na kraju i koliko uistinu vjeruje u susret sa Svojim Gospodarom.
Hazreti Omer r.a., kaže: „Volio bih vidjeti čovjeka kakav je kada stavi ruku u džep i dijeli, nego kada ga vidim na sedždi da dršće.“ To je dakle veličina islama, da čovjek svojom rukom i svojim imetkom pomaže druge.
Pored zekata mi imamo još jedno drugo davanje koje je vezano za mubarek dane ramazana i koje se mora dati do prije početka klanjanja bajram namaza, a to je sadekatul-fitr, odnosno zekatul-fitr a kojim čistimo svoj ramazanski post. Sadekatul-fitr se daje na osobe a ne na imetak, tako da je svaki domaćin dužan da podjeli sadekatul fitr za sebe i svoju porodicu, kao i one koji borave i rade kod njega i to u visini jednodnevne ishrane. I ove godine su to iznosi od 30, 50 i 100 kn., tako da svako može ocijeniti svoje mogućnosti i na osnovu toga izvršiti svoju obavezu. Požurimo sa vraćanjem duga Allahu dž.š., jer onaj tko da sadekatul-fitr do Bajrama on će očistiti svoj post, a tko ga da poslije Bajrama biće mu to samo obična sadaka.
Molim Allaha, dž.š., da nas učini od onih koji izvršavaju obavezu zekata i ostale islamske obaveze, da Allah, dž.š., od nas primi post i ostale ibadete, da nas sačuva iskušenja koja nećemo moći podnijeti, da uputi našu djecu i naše potomke, da ih se ne stidimo i da se oni nas ne stide, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i da nas uvede u džennet u društvu sa poslanicima, šehidima i dobrim ljudima! AMIN