Piše: prof. Mensur Kerla
Ko su najpoznatiji predavači o islamu na Internetu? / Oslanjati se na internet kao jedini izvor za islamsko znanje može biti problematično i može imati negativan uticaj onog koji je u potrazi za znanjem.
Možemo li se prisjetiti imena osobe koju smo posljednji put putem interneta slušali i(li) gledali dok govori o islamu? Ako možemo, da li znamo nešto o toj osobi? Znamo li ko je objavio sadržaj koji smo pogledali? Proslijedili smo nekome taj sadržaj ili ga možda postavili na vlastiti profil na nekoj od društvenih mreža? Jesmo li potražili objašnjenje i tumačenje nejasnih dijelova predavanja, govora, obraćanja? Znamo li, zapravo, ko nam i šta govori, predaje, prenosi, nudi?
Internet – katedra za da’wu
Oslanjati se na internet kao jedini izvor za islamsko znanje može biti problematično i može imati negativan uticaj na onog koji je u potrazi za znanjem. Jedan kur’anski ajet nas nedvosmisleno upućuje da revidiramo, provjeravamo, istražujemo i iznova preispitujemo izvore i tačnost informacija koje nam se nude: „O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete.“ (El-Hudžurat, 6.) Možda je najpodesnije pravilo koje bi trebali slijediti u suočavanju sa internetom i svime što se putem njega nudi ono koje kaže: „Uzmi ono što je čisto, provjereno, izvijesno, a ono što je zaprljano i što sadrži sumnju – napusti.“ Prema istraživanju tima analitičara kompanije Pingdom (servis za praćenje statusa i performansi web-stranica) u 2012. godini u svijetu postoji čak 2,4 milijarde internet korisnika. Ukupan broj korisnika interneta krajem 2011. godine u Bosni i Hercegovini iznosio je 2.113.100, odnosno 55% stanovnika koristilo je internet, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 5,7%. Broj korisnika Facebooka u Bosni i Hercegovini je rekordan i iznosi gotovo 1.200.000. Veoma zanimljive informacije navodi „The Telegraph“, a u njima stoji da je nešto više od trinaest minuta (22%) svakog sata koji je korisnik proveo za računarom prošle godine bilo rezervisano za Facebook, Twitter, Google+ i druge društvene mreža i forume. Devet minuta (1%) korisnici su provodili na servisima poput YouTube-a. Iako ovi (statistički) podaci i pokazatelji ne moraju biti apsolutno precizni i tačni, možemo s pravom kazati indikativni u pogledu orijentacije i fokusa korisnika interneta. S obzirom na po mnogo čemu specifičnu negativnu tendenciju na internetu koja je kao kakva kuga zahvatila i muslimane sa ovih prostora, a koja se ponajprije ogleda i manifestira kroz ocrnjavanje, omalovažavanje, nipodaštavanje, ismijavanje i neopravdano negativno kritikovanje učenjaka (dovoljno i površno pogledati komentare na bilo koje predavanje), odlučili smo na ovaj način predstaviti nekoliko uvaženih vjerskih autoriteta, istaknutih učenjaka, omiljenih govornika, cijenjenih predavača, priznatih aktivista, koji su na različite načine i kroz mnoge internet servise postali poznati i popularni u (virtualnom) svijetu, slušani i gledani, rado citirani i uveliko „prisutni“ na društvenim mrežama, raznim web-stranicama sa islamskim sadržajima, forumima, blogovima… Nismo skloni mišljenju da će rapidno širenje i globalna dostupnost predavanja navedenih i drugih učenjaka (sa prijevodom na bosanski jezik) dovesti do potpunog potiranja i potiskivanja autoriteta bosanskohercegovačkih učenjaka, ali će eventualno odsustvo bh. alima u virtualnom svijetu svakako značiti da će znanje, nauka, informacija, uputa, usmjeravanje, bez posebnih pojašnjenja i poznavanja konteksta i objektivnih prilika, dolaziti sa nekih udaljenih ćurseva, a ne primarno iz bosanskih džamija i naših ćurseva. Neće proći dugo vremena a da će našem svijetu, posebno omladini, biti poznatiji univerzitetski profesor, musliman ili nemusliman, koji govori o islamu sa nekog drugog kontinenta nego li mjesni imam, pogotovo ako se ima na umu da će im uvijek biti primamljivije ono predavanje koje neće obavezivati na konkretne akcije u vlastitoj zajednici, već će obilovati patetičnom nostalgijom za povratkom u prošlost i njenu romantiku jer je bijeg od stvarnosti uvijek lakši od susreta i suočavanja sa vlastitom zbiljom. Pored svega navedenog, neposrednost i bliskost predavača koje krase džamijski ambijent, kao i mogućnost postavljanja pitanja, komentiranja, traženja pojašnjenja, gube se u nepreglednim bespućima virtualnog svijeta, a određeni broj fragmenta islamskih predavanja koji su dostupni sa prijevodom na bosanski jezik istrgnuti su iz konteksta kao biljka koja je iščupana iz svog korijena, pa umjesto da se internet korisnici okoriste i prošire znanje, budu zavedeni i dovedeni u nedoumicu, a nerijetko dođe i do žustrih rasprava i jalovih prepiranja.
Facebook džemat
Bilo kako bilo, izbor predstavljenih učenjaka i da’ija nije slučajan, već je rezultat mnogih razgovora o ovoj temi, kontaktiranja poznanika, savjetovanja sa nekim bh. vaizima, da’ijama, predavačima i svakako utemeljen na vlastitom iskustvu i prisustvu na internetu. Ako se uzme u obzir da je ispravna i tačna konstatacija da je što veća prisutnost u medijima najveći garant uticaja na čitaoce, gledaoce ili slušaoce, onda nema sumnje da se predstavljene osobe mogu svrstati na ovu listu. Predavanja spomenutih i nekih drugi učenjaka, preciznije fragmenti njihovih predavanja, u različitim oblicima na bosanski jezik prevedeni su zahvaljujući trudu pojedinaca koji dio slobodnog vremena posvećuju širenju, prilagođavanju, uređivanju i prevođenju već postojećih sadržaja (predavanja) na nekom stranom jeziku, najčešće arapskom i engleskom. Ti pojedinci obično djeluju samostalno, izvan okvira bilo koje (islamske) organizacije, prevode i prilagođavaju materijale za potrebe web-stranica i blogova koje sami uređuju, YouTube kanala ili za neke od mnogobrojnih foruma čiji su aktivni članovi. Predavanja o kojima je riječ približena su i dostupnim učinjena internet korisnicima sa našeg govornog područja najviše kroz kratke video-klipove koji sadrže crtice i najzanimljivije dijelove obično nešto opsežnijeg predavanja i obraćanja, precizirane tematike sa jakim emocionalnim nabojem, a sve to skladno obogaćeno i uljepšano rječitošću predavača koji se auditoriju obraća na arapskom i(li) engleskom jeziku, skladno uobličeno u potpuno novom video-snimku. Nema sumnje da su društvene mreže najbolja platforma za širenje predavanja učenjaka u formi o kojoj je riječ, a to se posebno odnosi na Facebook. Najveći broj takvih predavanja se (pro)širi u Facebook grupama sa iznimno suptilnim nazivima koje uređuju nepoznata lica (kažemo „nepoznata“ jer se iza statusa, mišljenja, komentara, reagiranja i svih mogućih sadržaja rijetko ili gotovo nikako ne može pronaći ime i prezime „odgovorne“ osobe, a umjesto toga pronalazimo imena časnih ashaba koja su uzeta za pesudonime čime, po našem mišljenju, takve osobe želi privući pažnju posjetilaca/čitaoca, povećati značaj datog sadržaja, i izbjeći bilo kakvu odgovornost za ono što postavljaju i šire).
Hamza Yusuf – najuticajniji islamski učenjak na zapadu
O angažmanu, prisutnosti i popularnosti ovog učenjaka u (virtualnom) svijetu možda najbolje govori podatak da ćete, ukoliko se njegovo ime unese u pretraživač YouTube servisa, dobiti preko 222.000 različitih video-snimaka. Google pretraživač će, na primjer, kazati kako broj web-stranica na kojima se nalazi ime Hamze Yusufa prelazi 1.760.000. Njegova Facebook prezentacija broji gotovo 100.000 članova. Možete ga pratiti i na Twitteru(@hamzayusuf). O kome se, zapravo, radi? Hamza Yusuf je rođen kao Mark Hanson u američkoj saveznoj državi Washington, a odrastao je u Sjevernoj Kaliforniji. Sa kršćanstva na islam prešao je 1977. godine, a potom su uslijedila putovanja po muslimanskim zemljama. Obrazovao se i na Univerzitetu Al-’Ain u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. On se, prema Jordanskom Kraljevskom centru za islamske strateške studije (Jordan’s Royal Islamic Strategic Studies Centre), nalazi na 42. mjestu na listi 500 najuticajnijih muslimana na svijetu. Časopis Egypt Today opisuje ga riječima „teološka ‘rok zvijezda’“ i „Elvis Presley muslimana na Zapadu“. Prema djelu The 500 Most Influential Muslims (2009), čiji urednici su John Esposito i Ibrahim Kalin, Hamza Yusuf je „najuticajniji islamski učenjak na zapadu“. Slijedi malikijski mezheb.
Suosnivač je koledža Zaytuna (1996.) sa sjedištem u Berkeleyu, California, koji ima zavidnu međunarodnu reputaciju i ugled radi prezentiranja klasične slike islama na Zapadu i koji je posvećen oživljavanju tradicionalnih metoda učenja i islamskih nauka. On je prvi američki predavač koji je predavao na marokanskom prestižnom i najastarijem Univerzitetu Al-Karaouine u Fesu. Hamza Yusuf ne prestaje prestaje oduševljavati izuzetnom inteligencijom, oštroumnošću i govorničkim sposobnostima, neprestano šireći poruku islama.
Zakir Naik – Ahmed Deedat savremenog doba
Doktor Zakir Abdul-Kerim Naik je rođen 18. oktobra 1965. godine u Mumbaju (Indija). Iako je završio medicinu, postao je jedan od najpoznatijih međunarodnih predavača o temi islama i komparativnih religija. Ne samo da poznaje kompletan Kur’an i mnoge hadise napamet, već i mnoge druge svete spise i tekstove, i još mnogo ostalih knjiga, dajući jako zadovoljavajuće odgovore na pitanja, u skladu sa razumom, logikom i naučnim dokazima. Naučio je napamet na stotine i hiljade stranica iz knjiga različitih oblasti, i veoma je upućen u mnoge prirodne nauke. Kulbhushan Warikoo u djelu Religion and Security in South and Central Asia Zakira Naika vidi kao „promotora selefijske ideologije“. Na pitanje kojem mezhebu pripada, dr. Naik je odgovorio: „Slijedim put Muhammeda, s.a.v.s.“ Proteklih godina, Zakir Naik je održao preko 800 predavanja, tribina i javnih debata o temi islama i komparativnih religija. Njegovi govori najviše se dotiču tema „Islam i moderna naula“, Islam i kršćanstvo“, „Islam i sekularizam“… Posebno se pamti njegova uspješna rasprava sa dr. Williamom Campbellom na temu „Kur’an i Biblija u svjetlu nauke“ („The Qur’an and the Bible: In the Light of Science“), koja je održana 1. aprila 2000. godine u Čikagu. Njegov cilj je, kako to sam ističe, „fokusirati se na obrazovanu muslimansku omladinu koja sve više nastoji racionalno opravdati i odbraniti vlastita vjerovanja i koja je počela osjećati da je islam zastario i da nije u skladu sa vremenom“. Zakir Naik je osnivač i predsjednik neprofitne Islamske istraživačke organizacije (Islamic Research Foundation), koja je osnovana 1991. godine (u vlasništvu spomenute organizacije je i poznata „Peace TV“). Šejh Ahmed Deedat, širom svijeta poznati govornik o islamu i komparativnim religijama, nazvao ga je „Deedat Plus“. Maja mjeseca 2000. godine, dodijelio mu je priznanje za postignute uspjehe u da’vi, sa porukom: „Sine, ono što si ti postigao za četiri godine, ja nisam uspio postići ni za četrdeset. Hvala Allahu!“
Trenutno se na YouTube servisu nalazi preko 440.000 video-snimaka koji na raznovrsne načine govore o Zakiru Naiku, sadrže njegova predavanja, obraćanja, TV-emisije, debate… Google pretraživač na upit „Zakir Naik“ nudi oko 8.300.000 web-stranica na kojima se nalazi ime ovog učenjaka. Njegova zvanična prezentacija na Facebooku broji preko 165.000 članova. S obzirom na životnu dob Zakira Naika (r. 1965.), visok nivo obrazovanja, globalnu poznatost i priznatost, raznovrsnost tema o kojima govori, prihvaćenost na našim prostorima i dostupnost njegovih predavanja, kao i veliki interes za prevođenje i dijeljenje njegovih predavanja, nema nikakve sumnje da će ovaj učenjak i dalje biti blizak muslimanima ovih prostora i prisutan na stranicama sa islamskim sadržajima kao i na društvenim mrežama.
Muhammed Hassan – Jedan od najuticajnijih egipatskih učenjaka selefijske provinijencije
Muhammed Hassan je jedan od najuticajnijih egipatskih učenjaka selefijske provinijencije, ako ne i općenito. Njegovo puno ime je Muhammed Ibrahim Ibrahim Hassan. Rođen je 04.8.1962. u Egiptu. Kur’an je naučio u svojoj osmoj, a zbirku hadisa Rijadu’s-salihin već u dvanaestoj godini. Prvu hutbu je održao u svojoj trinaestoj godini. Studirao je na Novinarskom fakultetu pri Univerzitetu Kairo. Istovremeno je ustrajao na sticanju vjerskog znanja kod šejhova sa Al-Azhara. Zbilja je impozantna činjenica da je učio pred šejhom Albanijem, šejhom Ebu Salihom Sulejmanom Er-Radžihijem, šejhom Abdul-’Azizom bin Bazom i šejhom Muhammedom ibn Salihom El-’Usejminom. Učestovavo je na desetinama državnih kongresa koji se brinu za stanje muslimana i islama. Doktorsku disertaciju je odbranio na Univerzitetu Al-Azhar 2012. godine. Radio je kao profesor hadisa i metoda muhaddisa na Fakultetu Šerijata i islamske teologije pri Univerzitetu Kralj Muhammed ibn Sa’ud. Zanimljiv je podatak da u vrijeme pisanja ovog teksta broj članova na njegovoj Facebookstranici iznosi 2.229.043, a na njoj se, osim najave njegovih predavanja, video-snimaka, kao i drugih vidova obraćanja i širenja poruke islama, mogu pronaći i sve popularniji tzv. „motivacioni posteri“, neka vrsta kombinacije slike i teksta (izreke, fragmenta predavanja). Tako, recimo, preko 6.000 „dijeljenja“ broji jedna takva slika koja, osim lika šejha Muhammeda Hassana, sadrži i ovaj tekst: „Ne očekuj od licemjera da vole vjernika, jer – licemjeri su mrzili i prezirali i Allahovog Poslanika, a on je najčišći i najmirišljiviji od svih…“ Brojni su snimci njegovih predavanja, gostovanja u različitim emisijama i programima, koji su prevedeni na bosanski jezik i učinjeni dostupnim putem YouTube servisa, društvenih mreža i različitih web-stranica na bosanskom jeziku.
Nouman Ali Khan – da’ija, pasionirani komentator Kur’ana
Nouman Ali Khan nastoji da osnovno razumijevanje Kur’ana učini dostupnim u svakom domu. Njegova predavanja i govori, veoma mudri i često prepuni humora, putem YouTube servisa su privukli pažnju iz svih krajeva svijeta. „Nakon što sam zaronio u dubine arapskog jezika, Kur’an mi je posta(ja)o sve jasniji, pa sam želio tu jasnoću podijeliti sa što više muslimana“, rekao je jedne prilike on. Realističan pristup, sposobnost da religiju pozicionira u relevantan društveni kontekst i poznavanje kulturnog backgrounda ljudi kojima se obraća doprinijeli su tome da Nouman postane jedan od omiljenih da’ija, posebno kod omladine. Nouman Ali Khan je utemeljitelj i izvršni direktor islamske obrazovne institucije u Americi pod imenom „Bayyinah“. U isto vrijeme je glavni instruktor i voditelj određenog broja kurseva među kojim su „Osnove klasičnog arapskog jezika“ i „Božanski govor“. Prve susrete sa podrobnijim izučavanjem arapskog jezika Nouman je imao u Rijadu gdje je završio osnovno obrazovanje. Izučavanje gramatike arapskog jezika nastavio je u Pakistanu, no čini se da je njegovo najozbiljnije izučavanje arapskog jezika počelo 1999. godine pred dr. Abdus-Sami’jem, osnivača Koledža Kur’ana u Faisalabadu (Pakistan). Primjenjujući metode svoga učitelja i prevodeći njegove radove na engleski jezik, Nouman je razvio jedinstven stil i nevjerovatno zanimljivu tehniku prenošenja znanja o tumačenju Kur’ana i arapskom jeziku. Sedam godina je podučavao arapskom jeziku više od 10.000 studenata širom zemlje. Trenutno je fokusiran na sedmogodišnji projekat koji se sastoji u jezičkom tumačenju Kur’ana (na engleskom jeziku. Snimci sesija i predavanja su dostupni na www.bayyinah.com/dream. Prema nekim našim saznanjima u toku je prevođenje nekih predavanja Noumana Ali Khana iz oblasti tumačenja Kur’ana na bosanski jezik koja će vjerovatno biti štampana. Neki fragmenti govora i predavanja Noumana Ali Khana koji se mogu pronaći sa prijevodom na bosanski jezik nose naslove „Susret sa suprugom u džennetu“, „Ako morate – igrajte i video igrice sa vašom djecom“, „Rješenje za haram vezu“, „Koliko mi zaista volimo Kur’an“, „Ovisnost o zabavi“, „Poruka ‘Facebook šejhovima’“…
Muhammed Husejn Ja’kub
Rođen je 1956. godine u Egiptu. U Egipu je naučio Kur’an napamet, te je bio zaposlen u Centru informacija i podataka vjerovjesničkog sunneta, a koji je ujedno jedan od prvih centara ovog tipa, čija je primarna zadaća bila digitalizacija Poslanikovih, a.s. hadisa, tako da je ovaj period omogućio Muhammedu Husejnu Ja’kubu uviđaj u razne antologije i zbirke hadisa. O njegovoj učenosti će možda najbolje kazati imena samo nekih učenjaka pred kojima je učio: ‘Abdu-l-’Aziz Bin Baz, Muhammed ibn Salih El-’Usejmin, Muhammed El-Muhtar Eš-Šenkiti… Ubraja se među učenjaka selefijske provinijencije. Prema Wikipediji, zabilježeno je, u različitim formama, preko 3.000 predavanja Muhammeda Husejna Ja’kuba. Svjedoci smo da je u posljednje vrijeme preveden veliki broj kraćih predavanja Muhammeda Husejna Ja’kuba na bosanski jezik, posebno onih koji su (izvorno) emitovani na kanalu „Ar-Rahma“. Čini se da je ovaj učenjak na našim prostorima postao poznat posebno na osnovu video-snimka koji je naslovljen kao „Ako me ne nađete u džennetu, zauzmite se za mene“; u kojem spomenuti šejh, na sebi svojstven način, gotovo uvijek nasmijan, specifičnog glasa, krajnje emotivno, govori o zauzimanju (šefa’atu) o džennetu. Specifičnost njegovih (kratkih) predavanja koja su nam dostupna jeste i navođenje iznimno upečatljivih i dojmljivih hikaja.