Piše: Enes ef. Habibović
Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, poslanike, knjige, Sudnji dan i Božije određenje.
Danas je 12. april. 2013. gregorijanske godine, odnosno 2. džumadel-uhra 1434. hidžretske godine.
Braćo, svaki aparat, svaka mašina, imaju upustvo sa objašnjenjem kako trebamo rukovati time da bi mašina funkcionisala najbolje. Ovo upustvo šalje njezin proizvođač. Ako se ne budemo držali ovog upustva, mašina neće dugo trajati. Pa je tako braćo i Allah dž.š. kao Stvoritelj svih stvorenja uz čovjeka posla upustvo, odnosno pojasnio ljudima isparavan način života, a to upustvo je sadržano u Kur’anu i hadisu, a sve ovo nam je dostavljeno putem Poslanika Muhammeda a.s.
Poslanik Muhammed a.s. nam je jasno precizirao koja je glavna stvar u upustvu koje nam je poslao Allah dž.š., pa kaže:
“Poslan sam kako bi usavršio moral kod ljudi.” (Malik)
Braćo, ibadeti koje nam je Allah dž.š. propisao i koji se smatraju stubovima islama nipošto se ne smiju shvatiti kao nešto bez svrhe. Obaveze koje nam je Allah dž.š. propisao su redovne vježbe koje čovjeka navikavaju na ispravno ponašanje kojeg se on treba pridržavati bez obzira na situaciju u kojoj se nalazi. Ovi ibadeti su nalik na sportske vježbe koje čovjek svakodnevno radi da bi održao kondiciju i zdrav život.
Na ovo nam braćo ukazuje i Kur’an i sunnet.
وَأَقِمِ الصَّلَاةَ ۖ إِنَّ الصَّلَاةَ تَنْهَىٰ عَنِ الْفَحْشَاءِ وَالْمُنكَرِ
Allah dž.š. kaže: “…i obavljaj namaz, namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno…”(El-Ankebut. 45.)
“Ja dosita primam namaz onoga ko se njime pokorava Mojoj veličini; ko se ne oholi pred Mojim stvorenjima; ko ne ustrajava u nepokornosti prema Meni; ko dan provodi u zikru; ko je samilostan prema siromahu, putniku, udovici i čovjeku u nevolji.” (El-Bezzar)
Pored ovih moralnih ciljeva namaza, ja ću navesti i neke zdravstvene koristi, istog.
Na jednom od univerziteta u Japanu 2002. godine vršeno je istraživanje o tome kako namaz kod pacijenata muslimana koji ga praktikuju poboljšava i ubrazava oporavak. Posmatrajući na milione muslimana koji obavljaju namaz u propisano vrijeme, naučnici iz Japana su rekli da namaz uveliko može da poveća fizičko zdravlje i samopouzdanje, poboljšavajući mišićno-skeletne sposobnosti, motoriku i protok krvi u mozgu, te da može igrati veliku ulogu u rehabilitaciji.
Braćo, zekat kao sljedeći stub naše vjere nije propisan kako bi nam uzeo pare iz džepa. Naprotiv! Svrha zekata je braćo kako bi u nama usadio osjećanja samilosti i blagosti. Svrha zekata je braćo i u tome da ojača poznanstva i harmoniju između različitih klasa.
Svi mi braćo bez obzira na debljinu novčanika možemo dati sadaku, jer Poslanik a.s. kaže: ” Osmjehnuti se svome bratu je sadaka; preporučivanje dobra i odvraćanje od zla je sadaka; upućivanje čovjeka u nepoznatom mjestu je sadaka; sklanjanje otpadaka, trnja i kostiju sa puta ubraja se u sadaku; presipanje iz svoje u kofu tvoga brata ubraja se u sadaku, i kada gledaš za čovjeka lošeg vida je za tebe sadaka.! (Buhari)
Isto tako braćo islam nam propisuje i post, ali ne kako bi se mučili, nego kako bi nas on odvratio od zabranjenih uživanja i pokuđenih strasti. Potvrđujući ovo, Poslanik a.s. kaže: “Ko se ne okani neistinitih govora i djela, ta Allahu nije potrebno njegovo ustezanje od jela i pića.” (Buhari)
Braćo, može nam se učiniti da je propis hadždža lišeno svih etičkih primjesa i da je to poput ceremonija drugih vjera čija se svrha ne zna.
Allah dž.š. kaže: “ Hadždž je u određenim mjesecima. Onom ko se obaveže da će u njima obavljati hadždž nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi i nema svađe u danima hadža. A za dobro koje učinite Allah zna….” (El-Beqare, 183.)
Braćo, ovim kratkim prikazom temelja naše vjere želio sam ukazati da propisani nam ibadeti nisu sami sebi svrha, već su oni usko povezani sa etikom, odnosno moralom. Namaz, post, zekat, hadždž i njima slični ibadeti su putokazi do savršenih moralnih vrlina.
Braćo, iman je snaga koja odvraća od niskosti i upućuje na plemenite principe. Poslanik nam je u raznim stvarima ukazao da čvrst iman neminovno rađa i čvrstu etiku. Ove dvije stvari ne idu jedno bez drugog.
Poslanik a.s. kaže: “Tako mi Allaha ne vjeruje! Tako mi Allaha ne vjeruje!“ Upitali su: „ A ko to, Allahov Poslaniče?“ On je odgovorio: „Onaj od čijeg zla nije miran njegov komšija.“(Muttefekun alejhi)
Braćo, mi svakodnevno možemo vidjeti ljude koji padaju Allahu na sedždu, a onda čine stvari koje su neprihvatljive za uzvišenu vjeru. Muhammed a.s. strogo prijeti takvim ljudima i ukazuje na opasnost od njih. Jer glumiti pobožnog čovjeka može svako, čak to može raditi i dijete koje nije ni svjesno šta radi. Glumac može izuzetno dobro da odglumi skrušenost u ibadetima. Braćo možda time možemo prevariti ljude oko nas, ali znajmo da je Uzvišenog Allaha dž.š. nemoguće prevariti. Namazi mnogih od nas zbog ove licemjernosti su pod velikim znakom pitanja, a ovo ćemo najbolje objasniti primjerom iz života Božijeg poslanika a.s. Jednom ga je neki čovjek upitao:
“Božiji Poslaniče, ta i ta žena doista mnogo obavlja namaz, posti i udjeljuje, ali stalno uznemirava susjede.
Ona je u vatri – odgovori Poslanik, s.a.v.s.
Božiji Poslaniče, – nastaviše ashabi – ima jedna žena koja malo klanja i posti. Međutim, ona udjeljuje komade mladog sira i ne uznemirava susjede.
Ona je u džennetu – odgovori Poslanik, s.a.v.s.” (Ahmed)
Ovaj nam odgovor najbolje pokazuje šta trebamo raditi da bi zaslužili džennet. Zbog toga braćo nije dovoljno samo klanjati, postiti, zekat davati, ići na hadž da bi smo za nekoga rekli da je pobožan, već ta osoba mora imati i ljudske i moralne osobine. Bez ovih osobina sve ovo gore pada u vodu.
Poslanik a.s. kaže: “’Znate li ko je bankrot?’ Ashabi odgovoriše: ‘Bonkrot među nama je onaj ko nema ni dirhema ni (kakvih vrijednih) stvari.’
Na to Poslanik, s.a.v.s., reče: ‘Pravi bankrot iz moga ummeta je onaj ko dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, a uvrijedio je toga i toga, potvorio ovoga, pronevjerio imetak onoga, prolio krv ovoga, udario onoga… Takav će doći na Sudnji dan pa će se uzeti od njegovih dobrih djela koje je uradio. A ako nestane njegovih dobrih djela prije nego se iskupi, onda će uzeti od njihovih loših djela koji će se njemu prebaciti, a onda će biti bačen i ostavljen u džehennemskoj vatri.’” (Muslim)
Braćo, kao što vidite moral u prvobitnim islamskim izvorima – Kur’anu i sunnetu-predstavlja cjelokupnu vjeru i sav dunjaluk. Zbog toga braćo, ako podbacimo u nekom aspektu povezanosti sa Allahom dž.š. znajmo da je razlog tome nedostatak moralnih i ljudskih osobina.
Ovu hutbu ćemo završiti dovom Božijeg poslanika a.s. gdje kaže: “Allahu moj uljepšaj mi moj moral kao što si mi uljepšao fizički izgled.“