Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.
Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.
Danas je 29. novembar 2018. gregorijanske godine, odnosno 02. rebiul-ahir 1441. hidžretske godine.
Allah dž.š. kaže:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا مَن يَرْتَدَّ مِنكُمْ عَن دِينِهِ فَسَوْفَ يَأْتِي اللَّهُ بِقَوْمٍ يُحِبُّهُمْ وَيُحِبُّونَهُ أَذِلَّةٍ عَلَى الْمُؤْمِنِينَ أَعِزَّةٍ عَلَى الْكَافِرِينَ يُجَاهِدُونَ فِي سَبِيلِ اللَّهِ وَلَا يَخَافُونَ لَوْمَةَ لَائِمٍ ۚ ذَٰلِكَ فَضْلُ اللَّهِ يُؤْتِيهِ مَن يَشَاءُ ۚ وَاللَّهُ وَاسِعٌ عَلِيمٌ
“O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne – pa, Allah će, sigurno, mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; oni će se na Allahovu putu boriti i neće se ničijeg prijekora bojati. To je Allahov dar, koji On daje kome hoće – a Allah je neizmjerno dobar i zna sve.” (El-Maide, 54.)
Ko je otpadnnik od vjere? Kako čovjek musliman postaje nevejrnik?
Otpadnik od vjere je osoba koja je bila musliman, ali je onda prihvatila drugu vjeru pored islama, ili je jasno izgovorila riječi nevjerstva ili uradila djelo nevejrstva i sve to pri punoj svijesti, bez ičije prisile.
Božiji Poslanik a.s. je rekao: „Iman je da vjeruješ Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove Poslanike, Sudnji Dan, i u određenje bilo dobro ili loše.“
Poslanik a.s. kaže: “Islam je da svjedočiš da nema dugog boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji Poslanik; da obavljaš namaz, da daješ zekat, da postiš ramazan, i da hadždž činiš kuću (Kabu), ako mogneš do nje doći.”
Allah dž.š. kaže: “ “Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni!”
Draga braćo, onaj ko za sebe kaže da je musliman, da je vjernik, ne može ni u kakvom slučaju sumnjati u ono što se nalazi u Kur’anu i vjerodostojnom hadisu, pa makar se to kosilo i sa trenutnim naučnim dokazima i sa logikom. Vjernici kada čuju neki propis ne pitaju: „Zašto?“ Oni samo kažu: SEMI’NA VE ET’ANA- čujemo i pokoravamo se.
Mnogo sam ljudi čuo kako kažu da vjeruju u Allaha, ali nedugo nakon toga kažu kako ne vjeruju u budući svijet, sa riječima: „Ma neka je meni ovamo dobro, a tamo ko zna. Niko se nije vratio.“ Mnogo sam ljudi čuo kako izgovaraju riječi šehadeta, ali onda kažu kako zekat nije obaveza, jer je to po njima samo pljačkanje naroda od strane hodža. Mnogo sam ljudi čuo kako kažu da su muslimani, a onda kažu da nije haram popiti čašicu rakije ujutro na štesrce, jer je to ko biva dobro za zdravlje.
Braćo, onaj ko nevjeruje makar u jedan imanski šart on je nevjernik. Onaj ko zanegira obaveznost makar jednog islamskog šarta on je nevjernik. Onaj ko proglasi nešto dozvoljenim, a to je Allah zabranio, ili nešto zabrani, a to je Allah dozvolio, on je nevjernik.
Braćo, islam nije švedski sto, pa da sa njega uzimamo ono što nam se sviđa, a da odbacujemo ono što nam se ne sviđa. Islam ili se prihvata u kompeltu sa svim svojim naredbama i zabranama, i tako postajemo muslimani, ili se odbacuje i tako postajemo nemuslimani.
Pored navedenih stvari, otpadnik od vjere je i onaj ko na bilo koji način uvrijedi, opsuje, omalovaži, pripiše mahanu, nedostatak, Allahu ili bilo kojem Božijem poslaniku.
Kazao je Ibn Kudame: “Onaj ko uvrijedi – opsuje Allaha, nevjernik je, bez obzira da li se šalio ili bio ozbiljan.”
Imam Merdavi je rekao: “Ko uvrijedi Allaha ili Poslanika, takav je čovjek nevjernik, po jednoglasnom mišljenju islamskih učenjaka.”
Takođe, onaj ko uredi neko od dijela nevjerstva on postaje otpadnik od vjere. A neka od dijela nevjerstva koje naši ljudi često čine što iz neznanja, što iz nužde, što iz šale jesu:
- razne vrste širka: poput širka u dovi, pa tako možemo čuti ljude koji kažu: „Molim te ko Boga.“ Ili širka u ljubavi, kada kažemo da obožavamo tu i tu osobu…
- uzimanje posrednika između sebe i Allaha. Pa ćemo tako vidjeti ljude koje narod smatra itekako pobožnim, ali iz neznanja, a pod bremenom raznih briga i nevolja, odu na Ajvaotovicu, Djevojačku pećinu, Džebare, razna turbeta, pa počnu izvoditi razna sujevjerja pri tome moleći se da im bude otklonjena neka od briga.
Ibn Abbas r.a. kazuje: “Jednog dana sjedio sam iza Allahovog Poslanika, a.s. pa mi reče: ‘Mladiću, podučit ću te nekim riječima: Čuvaj Allaha, Allah će tebe čuvati! Čuvaj Allaha, imat ćeš Ga stalno ispred sebe. Kada moliš, moli Allaha, a ako tražiš pomoć, traži je od Allaha. Znaj, kada bi se cijeli ummet sakupio da ti pomogne u nečemu, ne bi ti mogli pomoći, osim onoliko koliko ti je to već Allah propisao. A i kada bi se sakupili da ti nanesu neku štetu, ne bi ti mogli nauditi više, osim onoliko koliko ti je to Allah već odredio. Podigla su se pera i osušile su se stranice.’”
- Vjerovanje da je neki drugi zakon mimo Allahovog bolji i savršeniji. Kada bi danas sproveli anektu, ovdje u džamiji, među vama koji ste danas došli da klanjate džumu namaz, i tako očitujete svoju pripadnost islamu, sa pitanjem da li biste željeli da šerijat bude državni zakon u BiH? Šta biste odgovorili? Vaš odgovor odrđeuje vaš status, vjernika ili nevejrnika, kod Allaha
- Ismijavanje sa vjerskim propisima i istinama
- Bavljenje sihrom i liječenje od istog na nedozvoljen način (hamajlije, končići, zapisi, talismani, strave)
Poslanik a.s. kaže: „Ko ode vračaru ili sihirbazu, pa mu povjeruje ono što kaže zanijekao je ono što je objavljeno Muhammedu, s.a.v.s.“
- Potpomaganje nevjernika protiv muslimana. pa ćemo danas vidjeti ljude, posebno među političarima ili biznismenima, koji zbog vlastitog interesa, rade sa nevjernicima, a protiv muslimana.
Draga braćo, mnogo je danas ovdje među nama onih koji će se naći u nekom od ovih dijela koja su itekako pogubna za našu vjeru. Put ponovnog povratka u okrilje islama, je jednostavan, a sastoji se od iskrenog pokajanja, obećanja da nikada više to djelo nećemo ponoviti i ponovnog izgovaranja riječi šehadeta.
Ono što je veoma bitno napomenuti što se tiče današnje hutbe jeste da su ovo djela nevjerstva, ali da ne treba požurivati da se ljudi proglašavaju nevjernicima, jer je to pravo uleme, pogotovo u osjetljivim pitanjima, za razliku od nekih pitanja poput psovanja Allaha, Poslanika islama itd. tada nema zapreke da mu se kaže da je ćafir.
Činjenjenjem dobra ili grijeha mi pomažemo ili štetimo isključivo sebi, jer to ni na koji način ne može doprinijeti ili nauditi Uzvišenom Allahu, jer Allah dž.š. u hadis i kudsijju kaže: „Robovi Moji, kada bi svi vi, i prvi i zadnji, i ljudi i džini, imali srce najpobožnijeg čovjeka, to ništa ne bi povećalo Moju vlast.
Robovi Moji, kada bi svi vi, i prvi i zadnji, i ljudi i džini, imali srce najvećeg griješnika, to ništa ne bi umanjilo Moju vlast.
Robovi Moji, kada biste se svi vi, i prvi i zadnji, i ljudi i džini, sakupili na jedno mjesto, pa Mi svi uputili molbe i Ja udovoljio svačijoj molbi, to ne bi umanjilo Moju vlast ni koliko se umanji more kada se u njega zamoči igla.
Robovi Moji, sve je do vaših djela koje vam Ja zapisujem, a potom ću vam za njih dati odgovarajuću naknadu. Pa ko zatekne dobro neka zahvali Allahu, a ko zatekne loše neka kori samog sebe.”
Jedan veliki islamski misionar je rekao: „Islam će pobijediti sa tobom ili bez tebe. Međutim, ti ćeš bez islama izgubiti i propasti.“
Gospodaru uputi nas na pravi put, oprosti nam grijehe i uvedi nas u džennet! AMIN!!!