Početna » Mekteb » Kur'an » O Kur'anu

O Kur'anu

Godine 610. po Isa a.s. (ramazan) kada je imao 40 godina Muhammed je uobičajno otišao u pećinu Hira. Moguće da mu je izgledalo da će i taj ramazan proteći ”uobičajeno”, onako kako je bilo i prethodnih godina, sve dok jedne mirne blagoslovljene noći u zadnjoj njegovoj dekadi, u tišini mubarek pećine Hira nije osjetio još nečije prisustvo. Iznenada se pojavio niotkuda, izgledao je kao savršeno stvoreni mladić izuzetne ljepote i energično je zapovijedio: ”Ikre’ (Uči)”! Začuđen iznenadnim prisustvom tajanstvenog neznanca i još više njegovom naredbom, Muhammed a.s. samo mu je odgovorio. Ja nisam uča).Mladić mu je tada prišao, obgrlio ga i stisnuo toliko snažno da je Muhammed a.s. pomislio da će mu duša iz tijela izaći, nakon čega mu je ponovo zapovijedio: ”Ikre’ (Uči)”! I dalje zbunjen zbog čega mu ovo naređuje Muhammed a.s. ponavlja da on ne zna čitati, nakon čega ga mladić ponovo stisne. To se ponovilo ukupno tri puta, da bi nakon trećeg stiska mladić izrekao sljedeće znamenite riječi, prve ajete časnoga Kur’ana:

Ikre’ bismi-Rabbikelezi halek (Čitaj, uči, u ime Gospodara tvoga, koji stvara), halekal insane min ‘alek (stvara čovjeka od ugruška)! Ikre’ ve Rabbukel ekrem (čitaj, plemenit je Gospodar tvoj), el-lezi ‘alleme bil-kalem (koji poučava peru), ‘allemel insane ma lem ja’lem (koji čovjeka poučava onome što ne zna). (96:1-5)

Tada je Muhammed a.s. shvatio da se od njega ne očekuje da čita već da uči.

Allah dž.š. je čovjeka poučio Knjizi, Kur’anu. U njemu je sadržano potpuno znanje dovoljno za konačnu uputu i ljudsko vođenje. Osim imena stvari, sa posljednjom Božijom objavom čovjek stječe znanje o lijepim Božijim imenima, koja su odraz Njegovog savršenog Bića. Posljednj Božija objava ima mnogo imena, i svako ime otkriva neko značenje i dimenziju njene istine. Najčešće korišteno ime El-Kur’an znači čitanje, recitiranje i učenje. Ovo njegovo značenje moguće je povezati sa prvom riječju Objave – „Uči“!, koju je legitimno moguće čitati kao poziv za stjecanje vještina u čitanju i pisanju, kako bi čovjek postao pismen i znan, odgojen i obrazovan. Uzvišeni nalaže čovjeku da uči i da druge podučava; da sebe i druge uči učenju; da uči iz objavljene Božije knjige i iz knjige prirode i svijeta (povijesti), te da se ponaša i svoj život živi u skladu sa naučenim. Time čovjek ulazi u potpuno zrelost svoga duhovnog života i postaje sposoban da učeći u ime Boga, oplemenjuje sebe i svoj svijet. Kur’an je Allahov Govor, nadnaravan i bjavljen Muhammedu a.s.,zapisan u zbirke među dvije korice.

Naziv i definicija Kur’ana

Kur’an je Allahov Govor, nadnaravan i objavljen Muhammedu a.s., zapisan u zbirke među dvije korice i vjerodostojno prenesen, a samo njegovo učenje je ibadet, tj. pobožan čin. Kur’an je Božija objava dostavljena poslaniku Muhammedu a.s., preko meleka Džebraila na arapskom jeziku. To je posljednja u nizi Božijih objava, i ta je činjenica u mnogome odredila sadržaj i poruku ove Božije knjige.

Naziv ove Božije knjige potiče od arapskog glagola qare’e-jakqre’u što bi smo mogli prevesti kao usvajati, memorisati, čitati….

U bosanskome jeziku Kur’an se naziva i Mushafom što označava knjigu stavljenu među dvije korice. Za glasno ili čitanje šapatom Kur’ana u ovome jeziku se kaže učenje, čime se sugeriše dvojaka poruka: da kur’an nije kao druge, iz ljudskog duha kreirane i ljudskom rukom napisane knjige koje se čitaju i da učiti Kur’an podrazumjeva Bogu ugodni, svečani pobožni čin. Kur’an zaista ne sliči nijednoj drugoj knjizi, niti bilo čemu drugom što je napisano, pa je zbog toga teško donijeti definiciju šta je on.

Podjela Kur’ana

Kur’an je podjeljen na 114 dijelova koji se nazivaju sure, a svaka sura je sastavljena od ajeta. U kuranskoj cjelini, sve su sure samostalne, nezavisne cjeline i međusobno povezane na jedinstven način i nije ih ispravno nazivati poglavljima kao što ni ajete nije ispravno nazivati stihovima niti rečenicama, jer kur’an nije ni proza ni pjesnička knjiga. U Kur’anu ima 6236 ajeta.

Kur’an ima još jednu podjelu, a to su džuzevi. Kur’an sadrži 30 džuzeva. Jedan džuz ima 20 stranica.

Kur’anske teme

Jedinstven i raznovrstan u isto vrijeme, zapisan na 600 stranica. On govori o brojnim temama: o Bogu, stvaranju čovjeka i svijeta, dobru i zlu, prošlim narodima i poslanicima, Zemlji, suncu, pticama, pčelama… Čak i nazivi njegovih sura sugerišu tu raznovrsnost: Otvaranje, Vjerovjesnici, Merjem, Grom, Sazvježđa, Mjesec….

Sadržaj Kur’ana ogleda se u sljedećem:

  • Upute (npr. .Ako drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. (Bekare, 184)
  • Savjeti  ( npr. „ I, iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.“(Lukman, 18)
  • Propisi ( npr. “Zabranjuju vam se majke vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše, i sestre očeva vaših, i sestre majki vaših, i bratične vaše i sestrične vaše.” (En-Nisa’, 23.).

Kur’an – objavljivanje, zapisivanje i čuvanje

Objavljivanje Kur’ana započelo je 610.godine i trajalo je do pred samu smrt poslanika Muhammeda a.s., 632. godine. Postoji dva perioda objavljivanja Kur’ana: mekkanski i medinski. U ovom prvom periodu, koji je trajao trinaest godina, Objava stavlja akcent na vjerovanje,a u onom drugom periodu, težište je stavljeno na djelovanje u skladu sa vjerovanjem. Odmah nakon primanja svake pojedine objave, Muhammed a.s., diktirao bi te objavljene ajete svojim pisarima. Sam Poslanik a.s. bio je onaj koji ne zna čitati ni pisati. U njegovo vrijeme, u Arabiji je bio vrlo mali broj pismenih ljudi i malo pribora za pisanje; on je živio u pretežno usmenoj cvilizaciji. Njegova sredina je bila mnogobožačka. Arabljani su imalisamo zakržljalu svijest o Stvoritelju svijeta, kome su pripisivali preko tri stotine posrednika, lažnih božanstava. Ali u Mekki je živjelo nekoliko osoba koje su čuvale sjećanje na prethodne poslanike. Poslanik a.s. svojim pisarima diktirao je na koje će mjesto staviti određeni ajet i kako će rasporediti sure. Dakle, raspored ajeta u surama i sura u Kur’anu nije dat hronološki, po vremenu njihova objavljivanja, nego po Džebrailovom naputku.

Da li ste znali da….
Kur’an ima 6236 ajeta. Prvi broj šest označava šest ajeta el-Fatihe, zadnji broj šest, šest ajeta sure en-Nas, a srednji broj 23 označava vremenski period u kojem je objavljen Kur’an koji započinje el-Fatihom, a završava surom en-Nas.
Kur’an ima 77845 riječi.
Kur’an ima 330733 harfa.

Mekkanskih sura u Kur’anu ima 85.
Broj medinskih sura je 29.
Najduža sura u Kur’anu je sura el-Beqareh, ima 286 ajeta.
Najduži ajet u Kur’anu je 282. ajet sure el-Beqareh. Govori o dugu.
Najduža riječ u Kur’anu je Fe’esqajnakumuhu, ima 11 harfova.
Najkraća sura u Kur’anu je sura el-Kewther, ima 3 ajeta.
Najkraći ajet u Kur’anu je: Mudhammetani , sura ar-Rahman.
U Kur’anu se spominju imena 25 poslanika.
Pet sura imaju nazive po imenima poslanika: Junus, Hud, Jusuf, Ibrahim, Muhammed.
Poslanik koji se najviše spominje u Kur’anu je Musa, a.s. Spomenut je 136 puta.
Šest sura u Kur’anu imaju nazive po životinjama: Al-Baqare (krava), An-Naml (mravi), Al-Fil (slonovi), An-Nahl (pčela), Al-Ankabut (pauk).
Deset sura imaju nazive prema vremenskim periodima: suretul Fedžr (zora), suretul-Lejl(noć), suretud-Duha (sredina prijepodneva), suretul Asri ( ikindija ili vrijeme uopšte).
U Kur’anu su spomenute slijedeće životinje: krava, komarica, muha, mravi, pčele, zmija, deve (kamile), pas, vrana, slonovi, pauk, lav, skakavci, vuk, pupavac (ptica), konji, mazge, magarac.
U Kur’anu su spomenuta slijedeća zanimanja: kovač, stolar, tkač, pletač, ratarstvo, ronilaštvo, obrada plemenitih metala, moreplovstvo, kuhar, mesar, bojarstvo.
U Kur’anu samo dva ajeta sadrže sve harfove arapskog jezika. 154. ajet Alu Imran i 29. ajet sure el-Feth.
Sura et-Tewbe je jedina sura na čijem početku nema bismille.
Prvi koji je sakupio Kur’an je Ebu Bekr es-Siddik.
Jedina žena čije se ime spominje u Kur’anu je Merjem, majka Isa, a.s.
Jedini ashab čije se ime spominje u Kur’anu je Zejd b. Harithe.
Sura Jasin je srce Kur’ana.
Kur’anskim kraticama počinje 19 sura.
Riječ koja se nalazi tačno na sredini Kur’ana je «Firaq». «Haza firaqu bejni we bejnek» ! (Al-Kahf, 78. ajet). Po nekim drugim računanjima srednja riječ Kur’ana je «weljetelattaf», u 19. ajetu sure Al-Kahf.
Najjači ajet u Kur’anu je ajetul kursijj. On je 255. ajet sure el-Beqareh. Ima 50 riječi, 185 harfova i u njemu se spominje pet Allahovih lijepih imena: Allah, el-Hajj, el-Qajjum, el-Alijj i el-Azim. Ovih pet Allahovih imena sadrže 25 harfova.
Najveći broj spomenut u Kur’anu je: 100 hiljada.
Kur’an je najčitanija knjiga na svijetu. Postoji preko 2000000 hafiza.najmlađi hafiz na svijetu nema ni pune tri godine.

Preporučujemo

Naše a svjetsko: Ahmed Jakubović (video)