Početna » Dershana » Hutbe » O vjernici, ne zapitkujte o onome što će vam pričiniti neprijatnosti ako vam se objasni…

O vjernici, ne zapitkujte o onome što će vam pričiniti neprijatnosti ako vam se objasni…

Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.w.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjeli i umrli sa vjerom u srcu.

Braćo, podsjećam sebe i vas na čvrsto vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje.

Danas je 28. februar 2020.  gregorijanske godine, odnosno 04. redžeb 1441. hidžretske godine.

Allah dž.š. u svom 41. kur’anskom pozivu vjernicima kaže:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَسْأَلُوا عَنْ أَشْيَاءَ إِن تُبْدَ لَكُمْ تَسُؤْكُمْ وَإِن تَسْأَلُوا عَنْهَا حِينَ يُنَزَّلُ الْقُرْآنُ تُبْدَ لَكُمْ عَفَا اللَّهُ عَنْهَا ۗ وَاللَّهُ غَفُورٌ حَلِيمٌ

“O vjernici, ne zapitkujte o onome što će vam pričiniti neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se Kur’an objavljuje, objasniće vam se, ono ranije Allah vam je već oprostio. – A Allah prašta i blag je.” (El-Maide, 101.)

Život je pun problema, iskušenja, prepreka i zagonetki. Da bi čovjek riješio sve te životne prepreke, koje pred njega svakodnevno dolaze, on mora znati, a da bi znao on mora imati određene vještine. A jedna od veoma bitnih vještina u sticanju znanja, u rješavanju svakodnevnih prepreka i dolaska do zacrtanog cilja, jeste vještina postavljanja pitanja.

Sjetite se koliko ste puta ostali nezavršenog posla, dok su u isto vrijeme drugi taj posao sa lahkoćom završili. Pa ste se nakon toga pitali kako on može, a ja ne mogu. E on draga braćo, može zato što je u datom trenutku imao znanje o tome ili je imao vještinu postavljanja pitanja.  

Imam Ibn Sirin rekao je: “Nauka ima svoje katance, a njihovi su ključevi postavljanje pitanja.” 

Zbog ovolike važnosti vladanja vještinom postavljanja pitanja danas ćemo ako Bog da progovoriti o najvažnijim etičkim elemntima prilikom postavljanja pitanja.

  • Kada čovjek želi postaviti neko pitanje, on mora voditi računa o mjestu i vremenu postavljanja pitanja. Što znači da je neispravno pitati u svako vrijeme i na svakom mjestu. Naši dobri prethodnici su znali čekat godinama pravi trenutak kako bi postavili pitanje svojim učiteljima, pa se tako prenosi da je Imam Ahmed b. Hanbel rekao: “Družio sam se četiri godine sa Hušejmom b. Beširom, a, iz poštovanja prema njemu, postavio sam mu samo dva pitanja.”
  • Pitanje se postavlja onome ko ima najviše znanja, i kome se vjeruje, a ne neznalicama. Jer pogrešna osoba znači pogrešan odgovor, a pogrešan odgovor nekad nas može glave koštati. Ibn Abbas r.a. kazuje da je neki ashab teško ranjen u bitki i da je te iste večeri polucirao u snu. Upitao je svoje saborce šta će učiniti, a oni su mu rekli da se treba okupati, što je on i učinio, pa je umro od posljedica kupanja. Kada je za to čuo Poslanik a.s. rekao je: “Ubiše ga, Allah ih ubio! Zašto nisu pitali ako nisu znali, lijek za neznanje nalazi se u pitanju.” 
  • Ono što je u našem narodu veoma česta pojava u vezi postavljanja pitanja, a što su islamski učenjaci jednoglasno osudili jeste postavljanje istog pitanja dvjema različitim osobama, sa ciljem dobijanja odgovora koji će njima najviše odgovarati. Pa se tako često nađem u situaciji da me neko nešto pita, a kada mu dam odgovor on kaže: “Kako to onaj hodža (ili taj i taj) kažu drugačije?” Braćo, znajte da je ovakav način postavljanja pitanja odraz nekulture onoga koji postavlja pitanje i nepoštivanje onoga kome se postavlja pitanje. Ako ne vjerujemo određenoj osobi i ako nećemo postupiti po njenom odgovoru zašto joj postavljati pitanje? Ako smo već dobili odgovor na određeno pitanje zašto tražiti drugi odgovor? Imam Evzai kaže: “Ko bude slijedio iznimna mišljenja, izašao je iz islama.”
  • U našem narodu postoji izreka koja kaže: “Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.” Isto tako kada čovjek postavi pitanje na najljepši mogući način njemu se otvaraju sva vrata. Prenosi se da je Hasan Basri rekao:”Ušao sam kod jednog vatropoklonika dok je bio u smrtnom hropcu. Bio je dobar komšija, lijepog ponašanja i ahlaka, i nadao sam se da će ga Allah dž.š. uputiti na pravi put makar i na samrti i da će umrijeti kao musliman. Upitao sam ga:’ Kako si, i kako se osjećaš?’ Odgovorio je:’Srce mi je bolesno i lijeka mu nema, tijelo mi je oslabilo i snage nema, kabur je pustoš, a ja prijatelja nemam, put je dalek, a ja poputine nemam, vatra se rasplamsala a ja zaštite nemam, Džennet je prostran, a ja u njemu mjesta nemam. Gospodar je pravedan, a ja dokaza i opravdanja nemam.’ Nakon toga sam mu prišao bliže i rekao:’ Zašto ne primiš islam i spasiš se? ‘Odgovorio je:’ Ključ je u ruci Gospodara Svjetova, a katanac je ovdje:’ i pokazao na svoje srce. Kad sam to čuo proučio sam dovu:’ Gospodaru moj, ako je dobro djelo ovog medžusije preteklo njegovo loše djelo, ubrzaj mu uputu prije rastanka sa dunjalukom, i prije nego što se prekine svaka nada.’ O šejh, Allah je poslao ključ, pruži svoju ruku i budi mi svjedok da nema boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed a.s., Njegov rob i Poslanik.’ Zatim je ispustio dušu.”

 Imam Munavi kaže: “Lijepo postavljeno pitanje pola je znanja, jer kada učenik postavi pitanje poštujući etički kodeks, dobije detaljno pojašnjenje i potpun odgovor, tako da će imati koristi od odgovora.”

  • Čovjek kada postavlja pitanje to treba uraditi lijepo i ponizno, a ne grubo i oholo. Sin halife Mehdija upitao je Šerika u vezi s nekim hadisom, ali se Šerik nije osvrtao na njegovo pitanje. Neko ga upita: “Želiš li time poniziti halifinog sina?” “Ne želim, ali učeni ljudi ne smiju upropaštavati znanje koje im je dato”, odgovorio je Šerik. Tada je halifin sin, shvativši da nije postupio onako kako se treba ponašati učenik, pao na koljena pred Šerikom i ponovio isto pitanje. Šerik reče: “Tako se stječe nauka.”
  • Nikada ne postavljati pitanje dok neko govori. Husejn b. Alija b. Ebu Talib je rekao svom sinu: “Sinko moj, kada budeš u društvu učenih ljudi, pažljivo slušaj i ne prekidaj nikoga kada govori, makar njegov govor potrajao.” Takođe zabranjeno je postavljati pitanja o onome što nas se ne tiče, i što bi moglo donijeti neprijatnosti. Poslanik a.s. kaže:”Poštedite me (pitanja) koja sam izostavio radi vas, jer je one prije vas samo upropastilo mnogobrojno postavljanje pitanja i razmimoilaženje sa njihovim vjerovjesnicima.” Također, u vjerodostojnom se hadisu kaže: “Uzvišeni Allah je propisao dužnosti (farz), pa ih ne zapostavljajte; odredio je granice, pa ih ne prekoračujte; zabranio je neke stvari, pa to ne omalovažavajte; i neke stvari je prešutio iz milosti prema vama, ne iz zaborava, pa ne pitajte o njima.”
  • Pitanja postavljati isključivo radi saznavanja, a ne kako bi se raspravljali sa nekim, jer je Poslanik a.s. rekao: Onoga ko bude stjecao znanje da bi se raspravljao s učenim ili maloumnim ili da bi privukao pažnju na sebe, Allah će baciti u džehennem.”

Ovo su neki od osnovnih propisa islama prilikom postavljanja pitanja. Za nadati se da ćemo primijeniti barem dio ovoga što smo danas čuli i na taj način olakšali i uljepšali život kako sebi tako i onima oko nas.

Allahu, olakšaj, a ne otežaj. Allahu, molimo te, svaki posao završi sa dobrim. Amin!!!

Preporučujemo

O vjernici, kada vam se približi smrt, prilikom davanja oporuke…

Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i ...